U regionu se tokom 2021. kriza prelijevala preko granica: Srebrenica trovala političku klimu u Podgorici i Zagrebu

G.S.
U regionu se tokom 2021. kriza prelijevala preko granica: Srebrenica trovala političku klimu u Podgorici i Zagrebu

BEOGRAD - Osim pandemije virusa korona, sa kojom se gotovo dvije godine suočava cijeli svijet i energetske krize koja je takođe svjetskih razmjera, zemlje regiona u narednu godinu ulaze sa teretom neuspješnih kohabitacija vlasti i političkim i institucionalnim krizama.

U Crnu Goru se 2021. prelila kriza iz BiH i priča o Srebrenici. Izjave ministra pravde Vladimira Leposavića i usvajanje rezolucije o Srebrenici u parlamentu izazvali su pravi verbalni rat.

Leposavić je smijenjen na prijedlog premijera Zdravka Krivokapića, zbog javnog iznošenja stava kojim je izrazio rezervu da se u Srebrenici dogodio genocid. Revoltirani ovim odlukama, poslanici Demokratskog fronta su napustili parlament, uz najavu bojkota plenarnih zasjedanja, ali i uskraćivanja podrške Krivokapićevoj vladi, koji u narednu godinu, ipak, ulazi kao predsjednik izvršne vlasti.

Posebno vruće je bilo prilikom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija 5. septembra. Zbog protesta i nereda protivnika da se taj sveti čin obavi na Cetinju, patrijarh srpski Porfirije i Joanikije su iz bezbjednosnih razloga helikopterom dovezeni u blizinu manastira.

Ne isključuje se mogućnost da budu održani i prijevremeni parlamentarni izbori, s obzirom na to da su propali svi pokušaji rekonstrukcije aktuelne izvršne vlasti, koja sebe smatra ekspertskom, a u koju bi bili uključeni i političari iz stranaka parlamentarne većine.

U Hrvatskoj, članici EU, političku scenu obilježilo je javno prepucavanje predsjednika i premijera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića i nekih ministara u aktuelnoj vladi, prije svega sa ministrom odbrane Mariom Banožićem. Razmjene uvreda i neprimjerena retorika među predstavnicima tamošnje vlasti su gotovo svakodnevni, zbog čega su nerijetko na meti analitičara i medija, koji uglavnom za Milanovića inače socijaldemokratu, tvrde da je prešao na stranu desnice.

Između Pantovčaka i Markovog trga nema dogovora ni o izboru ambasadora, ni sudija i funkcionisanju bezbjednosnih službi i oružanih snaga, pa čak ni u vezi sa mjerama u borbi protiv virusa korona.

Tema javnih sukoba je i situacija u BiH, posebno Milanovićeve izjave o Srebrenici, da ima “genocida i genocida” i da Srebrenica ne može biti kao Jasenovac, pa i o položaju Hrvata u toj državi...

Ni ove godine Srbima u Hrvatskoj, posebno onima koji žive u Vukovaru, nije vraćeno pravo na ćiriličko pismo, jer gradonačelnik Ivan Penava smatra da se još nisu stekli uslovi za to. Nije riješeno ni pitanje upotrebe ustaškog pokliča “za dom spremni” u javnom prostoru, što je veoma učestala pojava, posebno u vrijeme obilježavanja datuma značajnih za Hrvatsku iz proteklog rata.

Hrvatska u narednu godinu ulazi i sa problemima u obnovi zemljotresom ugroženog područja Banije i grada Zagreba, za koju se smatra da je prespora.

 

Moguć odlazak Đukanovića

Predsjednik Crne Gore i do 2020. godine vladajuće Demokratske partije socijalista Milo Đukanović najavio je za početak 2022. godine održavanje vanrednog stranačkog kongresa na kojem će novi šef DPS-a prvi put biti biran neposredno.

Neposredne izbore podgorički mediji dovode u vezu sa mogućim odlaskom Đukanovića sa pozicije na kojoj je od 1998, a to bi praktično značilo i da odustaje od ponovne kandidature za još jedan predsjednički mandat na izborima 2023.

Izbor nove vlade

Sjevernu Makedoniju očekuje formiranje nove vlade nakon ostavke Zorana Zaeva zbog lošeg rezultata njegovog SDSM-a na lokalnim izborima u oktobru.

Mandat za sastav nove vlade od predsjednika Stevana Pendarovskog dobio je Dimitar Kovačevski iz SDSM-a, koji je izjavio da novi tim treba da odgovori ozbiljnim izazovima koji čekaju ovu zemlju u “turbulentnim vremenima, vremenima krize i neizvjesnosti”. Očekuje se da nova vlada bude izabrana 16. januara. Sjeverna Makedonija ulazi u novu godinu i bez otvorenih pregovora o priključenju EU, zbog blokade Bugarske koja insistira da zvanično Skoplje prizna povezanost bugarskog i makedonskog jezika i da promijeni neke interpretacije u vezi sa istorijskim ličnostima i datumima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana