U Hrvatskoj natalitet najslabiji u 100 godina

Pri tom 12,1 posto domaćinstava ima jedno dijete, 9,3 posto dvoje djece, a samo tri posto troje ili više djece. 

Hrvatska, prema podacima Evrostata, ima 1,49 miliona domaćinstava, među kojima gotovo tri četvrtine (1,1 milion) u svom sastavu nema djece, prenosi.  

Među domaćinstvima s djecom preovlađuju ona s jednim djetetom s udjelom od 44,7 posto. Nešto manje od 40 posto domaćinstava ima dvoje djece, a troje ili više ima ih samo 15,9 posto. 

Podaci o sastavu domaćinstava u Hrvatskoj, kao i u većini drugih evropskih zemalja, potvrđuju nepovoljne demografske trendove prisutne već dug niz godina, prenosi Tportal.hr. 

Nedavno je objavljeno da se prošle godine u Hrvatskoj rodilo samo 33.883 djece, najmanje u posljednjih 100 godina.  

Istovremeno, umrlo je 56.979 osoba, što znači da se prirodnim putem stanovništvo Hrvatske samo prošle godine smanjilo za grad veličine Vukovara. 

Nijedna županija nije imala veći broj rođenih od preminulih, a u čak sedam njih broj umrlih bio je najmanje dvostruko veći od broja rođenih. Najgori su pokazatelji za Ličko-senjsku, najstariju županiju, u kojoj je 2022. godine vitalni indeks bio 40 odsto domaćinstava ima dvoje djece, a troje ili više ima ih samo 15,9 odsto. 

Podaci o sastavu domaćinstava u Hrvatskoj, kao i u većini drugih evropskih zemalja, potvrđuju nepovoljne demografske trendove koji traju već dugi niz godina, prenosi Tportal.hr. 

Prošle godine se u Hrvatskoj rodilo samo 33.883 djece, najmanje u zadnjih 100 godina.  

U isto vrijeme, umrlo je 56.979 ljudi, što znači da se prirodnim putem stanovništvo Hrvatske samo prošle godine smanjilo za grad veličine Vukovara. 

Nijedna županija nije imala veći broj rođenih od umrlih, a u čak sedam njih broj umrlih bio je najmanje dvostruko veći od broja rođenih. Najgori su pokazatelji za Ličko-senjsku, najstariju županiju, u kojoj je 2022. godine vitalni indeks bio 40, što znači da je na svakih 100 umrlih ljudi rođeno samo 40 djece. 

Da bi prirodni prirast bio pozitivan, vitalni indeks mora biti veći od 100. Takav indeks nema nijedna županija, a najbliže su mu Zagrebačka i Međimurska županija, u kojima je vitalni indeks iznosio 71. 

Nepovoljni demografski trendovi su već doveli do alarmantnog nedostatka radne snage gotovo u svim područjima, a stručnjaci upozoravaju da će ovaj problem u budućnosti biti sve prisutniji. 

U svojim nedavnim analizama glavni ekonomist Hrvatskog udruženja poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić je izdvojio nepovoljne demografske trendove kao glavnu prijetnju srednjoročnom rastu. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.