U Hrvatskoj još nema pravomoćne presude za “Oluju”

Večernji list
U Hrvatskoj još nema pravomoćne presude za “Oluju”

Zagreb - Još uvijek nema pravomoćne presude za ratne zločine počinjene tijekom i neposredno nakon “Oluje”, a brojne civilne žrtve rata nisu primjereno obeštećene, upozorili su danas čelnici Dokumente - Centra za suočavanje s prošlošću, prenosi “Večernji list”.

Dosad su ekshumirani posmrtni ostaci 941 osobe ubijene tokom akcija 1995. od čega je identifikovano njih 585, što je broj koji bi trebao voditi do krivičnog progona, rekla je Vesna Teršelič, voditelj “Dokumente”, predstavivši kvartalni izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine za period četvrtog do petog mjeseca ove godine.

- Političke prepreke iz prošlosti su maknute, ne može biti opravdanja za takvu neučinkovitost i neubrzavanje tih procesa jer je to veliki teret naslijeđa prošlosti za hrvatsko društvo koji mogu umanjiti samo pravosuđa Hrvatske i Srbije – rekla je on.

Prema njenim riječima, problem je i što civilne žrtve u sudskim procesima najčešće ne dobijaju zadovoljstvo, jer se obeštećenje u sudskoj praksi veže uz pitanje je li bilo krivične presude za ratni zločin.

Bez obzira na nacionalnost, i Srbi i Hrvati su u tim tužbama prečesto morali platiti parnične troškove, rekla je.

Mladen Stojanović iz Centra za mir, nasilje i ljudska prava iz Osijeka pozdravlja poboljšanje odnosa srpske i hrvatske vlasti, te protokol o saradnji DORH-a i Tužilaštva BiH kao, ocijenio je, put ka boljoj saradnji u regiji ključnoj za procesuiranje zločina, na osnovi koje bi se moglo otvoriti pedesetak predmeta u Hrvatskoj i BiH.

Rekao je da je od aprila do maja u Hrvatskoj primjetan pad broja postupaka i glavnih rasprava u odnosu na protekle godine, a danas se predmeti u kojima se održavaju glavne rasprave vode uglavnom protiv pripadnika hrvatskih jedinica jer su pripadnici srpskih uglavnom nedostupni i sve je manje suđenja u odsutnosti.

U tom je razdoblju donesena prva nepravomoćna osuda za “Oluju” - Božo Bačelić je osuđen na pet godina i deset mjeseci za ubistvo starijeg srpskog bračnog para i srpskog zarobljenika, a trojica pripadnika “Puma” nepravomoćno su oslobođeni optužbe za ubojstvo civila.

- Da li bi hrvatski sud izrekao istu presudu kada bi srpski vojnik ubio stariji hrvatski bračni par ili hrvatskog zarobljenika, uvjeren sam da bi kazna bila puno veća – rekao je on.

Eugen Jakovčić iz “Dokumente” ocjenjuje poražavajućim da se ponovno treba konstatovati porazna činjenica da još nema pravomoćne presude za “Oluju”.

- Za nas ta akcija nije samo pobjeda nego i niz ratnih zločina počinjenim nad nevinim civilima - rekao je.

“Dokumenta” smatra da bi zakonodavac trebao razmotriti novi Krivični zakon koji je blaži za slučajeve ratnog zločina silovanja od prethodnog, odnosno najmanja kazna je tri godine, dok je prije taj minimum bio pet godina.

U vezi izmjena Zakona o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima s državama članica EU, “Dokumenta” ocjenjuje da počinioce svih krivičnih djela treba privesti pravdi i da nisu opravdana uvođenja bilo kakvog vremenskog ograničenja u primjeni evropskog naloga za hapšenje.

Najavili su da će n ajesen početi s istraživanjem informativnih emisija HRT-a o praćenju dvije presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Jadranku Prliću te Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Prliću, u kojima se, kažu, nije pridavala velika pažnja civilnim žrtvama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana