TV duel Vujanovića i Lekića u znaku međusobnih optužbi
Podgorica - Televizijsko sučeljavanje kandidata za predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića i Miodraga Lekića proteklo je sinoć u međusobnom optuživanju i iznošenju potpuno suprotnih stavova o svim pitanjima koja opterećuju crnogorsko društvo, jedino su se složili da pitanje ulaska zemlje u NATO treba riješiti na referendumu, prenosi Tanjug.
TV duel organizovan je na Radio-televiziji Crne Gore uoči izborne tišine koja je počela u ponoć, u susret predsjedničkih izbora 7. aprila.
Vujanović je predsjednički kandidat vladajuće Demokratske partije socijalista i aktuelni šef države, dok Lekić nastupa kao nezavisni kandidat koga su podržale sve opozicione stranke.
Lekić je ponovio raniju optužbu da je Vujanović degradirao funkciju predsjednika Crne Gore, jer se tokom dodasašnjeg mandata nije miješao u svoj posao.
- Vi ste samo produžena ruka i činovnik svoje partije. Mehanički ste potpisivali zakone, a ja to ne bih radio, već bih ih vratio parlamentu ako ne odgovaraju interesima Crne Gore. Nikada, takođe, niste kritikovali nijedan potez Vlade Crne Gore - kazao je Lekić.
On je poručio da bi, za razliku od Vujanovića, bio autonoman predsjednik, a jedinu nestabilnost doveo bi kriminalno-mafijaškim strukturama.
Vujanović je odgovorio da nikada nije bio činovnik partije i da je uvijek imao svoje mišljenje, dodajući da Lekić ne zna šta su nadležnosti predsjednika Crne Gore, niti poznaje Ustav te države.
- Predsjednik države ne ulazi u sadržaj zakona već samo ocijenjuje da li su u skladu sa Ustavom. Sve drugo bilo bi degradacija parlamenta kao zakonodavne vlasti - istakao je on, dodajući da bi Lekić svojim shvatanjem unio haos u pravni sistem.
Lekić je odgovorio da ne bi bio autokrata, već bi samo bio aktivan kada je u pitanju sadržaj zakona.
Vujanović i Lekić iznijeli su potpuno oprečna viđenja ekonomske situacije u Crnoj Gori.
Predsjednički kandidat DPS-a i aktuelni šef države kazao je da Crnu Goru vidi kao investiciono privlačnu destinaciju, a sa realizacijom niza razvojnih projekta doći će do unapređenje kvaliteta života svih građana.
Lekić je, s druge strane, naveo da je crnogorska ekonomska realnost potpuno drugačija, odnosno da vlada veliko nezadovoiljstvo građana, nezaposlenost i da je sve više zatvorenih fabrika.
Vujanović je negirao Lekićeve navode da je Crna Gora pred bankrotstvom, dodajući da, “za razliku od protivkandidata, dobro znam kako se živi u Crnu Goru, jer stalno boravi u njoj. Lekić je u zabludi i očigledan je hendikep to što dugo nije boravio u Crnoj Gori”.
Lekić je odgovorio da Vujanović potpuno ležerno gleda na socijalno raslojavanje u Crnoj Gori i na zloupotrebe prilikom zapošljavanja koje su izašle na vidjelo sa aferom “Snimak”.
Vujanović je kazao da je uvijek davao doprinos borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, podstičući i državne organe da to rade, dodajući da dijeli stav Brisela da se afera “Snimak” mora pravno i politički ispitati.
Lekić je kazao da je Crna Gora često eksponirala servilnu spoljnu politiku, što je Vujanović negirao.
- Sa ponosom i zadovoljstvom mogu da kažem da nemamo niti jedno otvoreno pitanje sa bilo kojim susjedom. Crna Gora je, takođe, opredijeljenja da bude pouzdan partner u region - naveo je Vujanović.
Kada je u pitanju Kosovo, Vujanović je kazao da se zalaže da se u dijalogu Beograda i Prištine nađe rješenje, dok je Lekić upitao zašto se nije brinulo o pitanju crnogorske manjine na Kosovu prije nego što je priznata kosovska nezavisnost, i istakao da je o pitanju priznanja Kosova trebalo konsultovati građane.
Lekić je rekao da, ako je već priznata država Kosovo, onda je uslovljavanje razmjene ambasadora rješavanjem pitanja crnogorske manjine na Kosovu jeftini blef.
Na Vujanovićevu konstataciju da je Crna Gora slijedila EU kada je u pitanju priznanje Kosova, Lekić je ukazao da postoji pet članica Unije koje nisu priznale tu državu i ocijenio da je Vlada Crne Gore predala Prevlaku Hrvatskoj bez ikakvih diplomatskih aktivnosti, ali je tri godine obmanjivala javnost da su vođeni pregovori.
Vujanović je odgovorio da Lekiću nedostaje informacija o Prevlaci i ponudio da mu da dokumentaciju o tom pitanju.
On je odbacio i Lekićevu tvrdnju da je nekadašnjoj haškoj tužiteljki Karli del Ponte nudio da se u crnogorskim manastirima postave špijuni da vide da li se tamo kriju haški optuženici.
Vujanović je kazao da je to ponudio mitropolit Amfilohije, jer je bio zgranut pričom da se u manastirima kriju haški optuženici, a da je on samo to prenio Karli del Ponte.
Lekić i Vujanović jedini su učesnici trke za predsjednika Crne Gore.
Predsjednički izbori 7. aprila biće šesti od uvođenja višestranačkog sistema, odnosno drugi nakon sticanja nezavisnosti 2006. godine.
Građani će glasati na 1.169 biračkih mjesta, birališta će biti otvorena u sedam, a zatvorena u 20 časova.
Biračko pravo ima 511.405 građana, saopštila je Državna izborna komisija.
Najviše glasača je u Podgorici 146.787, a najmanje u Šavniku - 1.786.
Predsjednički izbori koštaće državu 1,2 miliona evra, od čega je 800.000 evra predviđeno za sprovođenje izbora, a 400.000 evra za izbornu kampanju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
