Sloveniji tri četvrtine Piranskog zaliva
Zagreb, Ljubljana - Slovenija je dobila tri četvrtine Piranskog zaliva, nije dobila izlaz u međunarodne vode, ali jeste prolaz kroz dio hrvatskog mora, odlučio je Arbitražni sud.
Takođe, Slovenija je dobila i slobodan prolaz kroz dio hrvatskog mora ka međunarodnim vodama.
Koridor do međunarodnih voda je širok oko 2,5 nautičke milje i prema riječima suda slovenački brodovi i avioni imaće svu slobodu prolaska kroz hrvatsko područje.
Arbitražni sud u Hagu je naveo i da je kopnena granica Slovenije i Hrvatske većinom nesporna.
Hrvatska vlast i opozicija uoči objavljivanja odluke bili su jedinstveni su u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku "mrtvo slovo na papiru" i da na miran i trezven način treba tražiti drugi način rješavanja teritorijalnog spora vezanog za morsku granicu.
Slovenija je, s druge strane, saopštila da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu mora poštovati. Čitanje odluke Arbitražnog suda počelo je spornim mjestima na severnoj hrvatsko-slovenskoj granici.
Predsjednik Suda Žilber Gijom rekao je da linija razgraničenja treba da spoji kraj kopnene granice na ušću rijeke Dragonje do tačke na kraju Piranskog zaliva koji je trostruko na većoj udaljenosti od Rta Madona.
Ovo rješenje je na tragu sporazuma Drnovšek-Račan iz 2001. od kojega je bivši hrvatski premijer odustao jer nije imao podršku u Saboru.
Tim sporazumom je bilo predviđeno da Slovenija dobije oko tri četvrtine Piranskog zaliva i preko posebnog koridora kontakt s otvorenim morem, s tim što bi Hrvatska u jednom trouglu zadržala morsku granicu s Italijom. Koridor bi bio dio međunarodnog mora i nijedna država u njemu ne bi imala suverena prava.
Čitanju odluke u sudnici prisustvuje šef slovenačke diplomatije Karl Erjavec dok predstavnici Hrvatske nisu prisutni, u skladu sa odlukom Hrvatskog sabora iz jula 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog "teške povrede arbitražnog postupka".
Hrvatski sabor je tada Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora, pošto je ocjenjeno da je arbitražni proces nepovjratno kompromitovan kada je otkriveno da su se slovenački predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i službenica slovenačkog Ministarstva spoljnih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenačkih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudija.
I Sekolec i Drenik su se poslije toga povukli a Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na član 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove "teške povrede".
Za razliku od kopnenih, granice na moru između jugoslovenskih republika nisu bile određene, pa je to poslije osamostaljenja bio glavni problem u odnosima Slovenije i Hrvatske.
Za Ljubljanu je u tom sporu ključno pitanje granica u Piranskom zalivu i mogućnost direktnog kontakta Slovenije s otvorenim morem.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
