Slijedi neizvjestan drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj

Građani Hrvatske, koji su u prvom krugu predsjedničkih izbora dali gotovo jednaku podršku Ivi Josipoviću (SDP) i Kolindi Grabar Kitarović (HDZ), u nedelju će izaći na drugi krug izbora, koji hrvatski mediji nazivaju najneizvjesnijim u istoriji te zemlje.

Razlog za to proizlazi, između ostalog, i iz toga što se izbori odvijaju u nikad goroj ekonomskoj situaciji, a prema ocjenama analitičara, građani će se opredijeliti za onog kandidata koji može da da naznaku boljeg sutra.

Josipović je u prvom krugu izbora, 28. decembra, osvojio 38,49 odsto glasova birača ili samo 1,3 odsto više od Grabar Kitarović, kojoj je podršku pružilo 37,17 odsto glasača, dok je iznenađenje izbora bila treća pozicija za kandidata "Živog zida" Ivana Vilibora Sinčića.

Dvoje kandidata su sinoć, tačno nedelju dana prije ponovni izlazak građana na birališta, učestvovali u prvom međusobnom televizijskom sučeljavanju, a kako ocenjuje Indedž.hr, od početka su zauzeli agresivni gard.

Jedno od ključnih pitanja na koja su morali da odgovore kandidati za novog predsjednika Hrvatske su bili vezani za loše stanje tamošnje privrede.

Prema prognozama Vlade u Zagrebu, podaci za 2014. godinu će pokazati pad privredne aktivnosti od 1,6 odsto, eksploziju spoljnog duga koji će premašiti ukupnu vrijednost roba i usluga koje će proizvesti hrvatska privreda, kao i dalji rast nezaposlenosti iznad psihološke granice od 300.000 i nastavak pada konkurentnosti privrede.

Svjetska banka je u oktobru zaključila da je Hrvatska među poslednjim zemljama regiona koja će izaći iz recesije, a reformski proces je zastao, očigledno zbog predizbornog zagrijevanja.

Svjetlo na kraju tunela neće se vidjeti ni 2015. godine, pa je tako hrvatska vlada najavila da će, nakon dvije uzastopne godine tonjenja iz minusa u minus, hrvatska privreda napokon izaći iz "crvene zone" i ostvariti rast, ali će on biti vrlo skroman, od samo 1,5 odsto, a i više se temelji na očekivanju oporavka privrede Evropske unije nego na sopstvenim uspjesima.

"Ako želite zaokret, privredni rast, socijalnu stabilnost i snažnu Hrvatsku, birajte mene. Imam hrabrost, viziju, liderstvo i ideju, neću da ćutim i govoriću u ime građana", istakla je HDZ-ova kandidatkinja na sinoćnjem sučeljavanju.

Josipović je, sa druge strane, svoju protivkandidatkinju optužio je da je bila članica najkorumpiranije vlade, koja je Hrvatsku pokrala za 90 milijardi kuna (blizu 12 milijardi evra).

"Najveći efekat mog dosadašnjeg rada vidi se u tome što su u zatvoru u Remetincu u prvom krugu glasanja na predsjedničkim izborima zatvorenici mene stavili na zadnje mjesto, a moju protivkandidatkinju na prvo", istakao je Josipović, a prenijela "Slobodna Dalmacija".

Kolinda Grabar Kitarović je postavila pitanje na osnovu čega Josipović traži drugi mandat, kad je vrijeme njegovog prvog mandata Hrvatska imala najgoru, najnesposobniju i neosjetljivu vladu Zorana Milanovića koju Josipović nikad nije ozbiljnije kritikovao, dvostruko veću nezaposlenost nego u vrijeme HDZ-ove vlade, a zaplijena imovine i deložacija ima više nego u čitavoj istoriji nezavisne Hrvatske.

Hrvatski portal Indeks ocijenio je da je Grabar Kitarović, uprkos tome što je u nekoliko navrata izgubila niz prilikom odgovaranja na pitanja, ostavila uvjerljiviji utisak od Josipovića, koji je u odgovorima ponovno propustio priliku da bude konkretniji i da građanima približi ključne tačke svog predsjednickog programa, ocjenjuje hrvatski portal.

Josipovićevo pozivanje na "već učinjeno" i na "već predloženo" je stvorilo prilično slab dojam kaskanja za predlozima protivkandidatkinje, ocjenjuje Indeks.

Grabar Kitarović je, sa druge strane, snažno izrazila nekoliko konkretnih predloga, "usvajajući" i neke ideje trećeplasiranog Sinčića.

"Trebaju nam konkretne mjere, moratorijum na zaplenu imovine od nezaposlenih, a treba razmisliti i o tome da se penzionerima oproste dugovi", rekla je predsjednička kandidatkinja Grabar Kitarović, što su lako mogle biti riječi Ivana Sinčića u nekom od debata u prvom krugu.

Na kraju, kad se slegne nalet prvih utisaka, gledalac - građanin stavljen je pred dramatičnu dilemu - neuvjerljivi Josipović, koji je preduzeo korake koji nisu proizveli rezultate, ili neupućena Kolinda, koja namjerno naočigled širi predsjednička ovlašćenja pod svjetlima reflektora, u nadi da će time dodatno diskreditovati Josipovića, ocijenio je Indeks.

Hrvatski analitičari ističu da će za izbornu pobjedu jednog od dvoje kandidata u drugom krugu izbora 11. januara biti ključno da se pridobiju glasovi Ivana Sinčića, koji sa više od 16 odsto osvojenih glasova predstavlja iznenađenje izbora.

"Ko su tih 300.000 ljudi koji su svoj glas dali kandidatu koji se zauzima za monetarnu reformu, legalizaciju kanabisa, koji na inauguraciju ne bi pozvao predsjednika Srbije, koji bi Hrvatsku "iščlanio" iz NATO saveza i EU, kojem su banke najveći neprijatelj i koji se zalaže za neki čudni oblik lustracije?", pita se "Jutarnji list".

Iako je više nego upitno da li će za konačni ishod izbora zaista biti presudni glasači Ivana Sinčića, izborni timovi Grabar Kitarović i Josipovića još od prvog kruga razmišljaju kako da privuku glasove Sinčićevih glasača na stranu svog kandidata.

Tako je predsjednik HDZ Tomislav Karamarko, komentarišuć rezultate prvog kruga izjavio da ne zna koja je struktura Sinčićevog biračkog tijela, ali je dodao da će pokušati da dobije neke od njih jer "namere su nam iste".

Sa druge strane, oni koji podržavaju Josipovića su često isticali da je vjerovatno riječ o lijevom biračkom tijelu koje je sadašnjem predsjedniku u prvom krugu izbora oduzelo dio glasova.

"Jutarnji", međutim, ocjenjuje da je riječ o uniji glasača formiranoj u nekoliko dana izborne kampanje, proizašloj iz dubokog ogorčenja postojećim političkim poretkom i o konglomeratu koji vjerovatno ne povezuje ništa osim želje da svaki glas za ovog kandidata predstavlja direktan udarac u pleksus postojećeg političkog establišmenta.

 Više birača u drugom krugu  

 U popis birača za drugi krug predsjedničkih izbora, 11. januara, upisano je oko 20 hiljada birača  više nego za prvi krug, proizlazi iz rješenja hrvatskog ministra uprave Arsena Bauka.

Bauk je donio rješenje o zaključivanju popisa birača za drugi krug, a u taj je popis, s 2. januarom, upisano 3.799.513 birača. S  prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3.785.465, a bez prebivališta 14.048 birača. 

Za prvi izborni krug u zaključeni je popis, s 19. decembra, bilo upisano ukupno 3.779.287 birača i to s prebivalištem u Hrvatskoj njih  3.770.956, a bez prebivališta u Hrvatskoj aktivno se registrovalo 8.331 birača. 

Kada se te brojke običnom matematikom uporedi dolazi se do razlike  od 20.226 birača. 

No, ministar Bauk ističe da su ta dva popisa zapravo neusporediva. Pritom objašnjava da su u prvi popis automatski dodavani birači koji  nisu imali valjanu osobnu iskaznicu, ali su se 28. decembra, na dan izbora, pojavili na biralištu i željeli glasovati. Popisu su nakon  prvog kruga dodani i svi koji su podnijeli zahtjev za izdavanje nove lične karte, te, kako je uobičajeno, aktivno registrovani u  inostranstvu, te osobe koje su napunile ili će do 11. januaranapuniti 18 godina i steći pravo biranja. 

Dakle, stvarna razlika između broja birača u dva izborna kruga je oko šest hiljada, naglašava ministar Bauk.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.