»Slave«»Oluju« a nisu svesni opasnosti
Hrvatska još ne zna u kako se teškoj ekonomskoj situaciji nalazi. Dok je javnost s razlogom preplašena grčkom krizom, elita razmišlja kako obilježiti "Oluju".
Vlast (SDP) i opozicija (HDZ) su u neprestanom sukobu kako obilježiti akciju "Oluja", za Hrvatsku odlučujuću operaciju proteklog, davno završenog rata, piše "Jutarnji list".
U analizi pod naslovom "Hoće li Hrvatska u miru izgubiti ono što je krvavo stekla u ratu", autorke Jelene Lovrić postavlja se pitanje šta će na kraju ostati od "Oluje".
Njeni se rezultati, oslobađanje zemlje i teritorijalna cjelovitost, ne brane spomenicima ni vojnim paradama, nego se državni suverenitet i sloboda danas brane na ekonomskom planu, poruka je komentara kojim se upozorava da, ukoliko Hrvatska ne izbjegne ekonomsku katastrofu i ne postane uspješna, postaće neslobodna država koja o svojoj sudbini više neće moći suvereno da odlučuje.
I sve to, ističe se, uprkos pompeznoj kninskoj crkvi i grandomanskom Tuđmanovom spomeniku koji se planira podići u Kninu povodom godišnjice vojno-policijske akcije Oluja, koju Hrvatska ove godine obilježava 4. avgusta u Zagrebu, a 5. u Kninu.
Podsjeća se, naime, da će dvije decenije od oslobađanja i vraćanja u korpus hrvatske države, Knin ove godine obilježiti realizacijom tri gigantska projekta - otvaranjem Muzeja Domovinskog rata, zatim nove velelepne crkve, kako se navodi, navodno najveće u Hrvatskoj, te otkrivanjem divovskog spomenika Franji Tuđmanu.
I sve to u gradu koji je, kako se ističe, neslavni rekorder po siromaštvu, gdje četvrtina stanovništva - skoro šest hiljada - živi od socijalne pomoći, "grdni milioni su ulupani u megalomanske objekte koji nikoga ne mogu zaposliti ni nahraniti".
Tri kapitalne investicije u Kninu, dobrim djelom finansirane su, napominje se, iz državnog budžeta, iako su potpuno ekonomski neproduktivne.
Načina na koji žele da slave Oluju, ne pitajući za cijenu i opravdanost troškova, više je nego jasan signal da Hrvatska još nije svjesna u kako se teškoj ekonomskoj situaciji nalazi, navodi se u analizi i dodaje da ni pogled na grčku dramu u Hrvatskoj, izgleda, nikoga nije opametio.
Uz konstataciju da Hrvatska, 28. članica Evropske unije, još nije tako težak problem kao Grčka, ističe se da ona ni Evropi ni međunarodnim faktorima nije ni toliko važna.
Upozorava se, međutim, da ako je Atina izložena nemilosrdnom diktatu, jer se uvalila u dugove koje ne može da vrati, onda zasigurno ni prema Hrvatskoj, nađe li se u sličnoj situaciji, Evropa neće imati baš nikakve milosti.
Ukazuje se i da će se o Hrvatskoj, ukoliko njen dug postane neupravljiv, odlučivati izvan nje i neće se ticati samo reformi, nego će Brisel pod svoju šapu staviti i ono najvrjednija što ona ima.
A Hrvatska, baš kao i Grčka, ima vrlo zanimljivu imovinu, ističe se u analizi.
Hoće li Hrvatska u miru izgubiti ono što je u ratu krvavo odbranila? Sačuvala je suverenost i izborila slobodu. Sada se na ekonomskom planu sužava mogućnost njenog funkcioniranja kao suverene države. Kopni sloboda da upravlja svojim odlukama. Gospodar je svoje teritorije, ali je sve manje gospodar svoje budućnost", navodi se u analizi.
I umjesto da sve to probudi alarme u Hrvatskoj, vlast i opozicija naganjaju se o načinu obilježavanja Oluje, čija će proslava biti veća i bolja - vladina parada u Zagrebu ili kao i dosad uglavnom desničarski dernek u Kninu.
Podsjeća se i da je Hrvatska ovih dana dobila potvrdu da ima najskuplju i najlošiju političku elitu, da se za političare troši više, a za sirotinju manje nego u drugim državama Evrope.
Istovremeno, dodaje se, Svetski ekonomski forum objavio je istraživanje prema kojem je hrvatska vlada, šesta najgora po efikasnosti u čitavom svijetu, u društvu Venecuele, Argentine, Libije, Angole ili Čada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
