Radost Božića ispunila duše

M.Miljić, N. Tomašević
Radost Božića ispunila duše

Kao i svi pravoslavni vjernici u svijetu, i Srbi koji žive u Hrvatskoj proslavljaju 7. januara dan rođenja Isusa Hrista. Najradosniji praznik nastojaće, kažu, da kao i ranijih godina obilježe kako dolikuje, a pripreme za proslavu Badnje večeri i Božića odavno traju.

Sveštenik iz Eparhije dalmatinske Đorđe Veselinović naglašava da gotovo da nema pravoslavnih vjernika koji ne pripremaju jela koja i priliče Badnjoj večeri.

A za ovaj praznik, napominje, tradicionalno se pripremaju bakalar, uštipci, kao i druga posna jela.

- Na Badnje veče većina pravoslavnog srpskog naroda okuplja se u hramovima i prisustvuje osveštanju i paljenju badnjaka. Poslije toga se razilaze svojim kućama i
počinje domaće, porodično slavlje - kazao je Veselinović.

Naglašava da jutro, na dan Božića, većina vjernika započinje dolaskom na svetu liturgiju, a oni koji su do tada postili pričešćuju se.

- Poslije završetka svete liturgije i pričešća, slavlje se prenosi u domove - rekao je Veselinović.

Napominje da u Hrvatskoj od sela do sela postoje određene razlike u obilježavanju i proslavi Božića.

- Uglavnom na Badnji dan muškarci iz kuće
sijeku badnjake. Kod nas je običaj da se sijeku tri badnjaka, dva debela i treći tanji, te da budu iste dužine. Jedan deblji badnjak se loži na Badnje veče za zdravlje muške čeljadi, drugi za zdravlje ženske čeljadi, a tanji badnjak za zdravlje djece u kući - priča Veselinović.

Naglašava da se ranije, dan uoči Božića, klala stoka, te se na taj način spremao ručak za Božić, dok se danas uglavnom kupuje pečeno jagnje ili prase.

- Skidanje pečenice sa vatre obično bi se oglašavalo pucanjem iz pušaka, ali to više nije moguće - kazao je Veselinović.

Dodaje da se i danas prije večere na Badnje veče u kuću unose badnjaci i pri unošenju se svečano pozdravlja sa “Dobro veče”, “Dobro vam Badnje veče došlo” ili “Dobro veče, ja i moj badnjače”!

- Odgovara se “Bog da i s tobom zajedno”! Po nalaganju badnjaka na vatru posipa se slama oko ognjišta (po kući), pa se i danas, gdje ima djece, u slamu bacaju razni slatkiši koje djeca pijučući traže. Tada se večera i veseli. Što pretekne od večere nekada se nosilo sirotinji, jer se sutradan što je preostalo od večere ne jede - veli Veselinović.

Ističe da se ponegdje još zadržao običaj da se odlazi u vinograde i orežu dva-tri panja (čokota) loze, jer se vjeruje u bolji napredak i berićetniji rod grožđa dogodine.

- Naravno, od svete liturgije na Božić, pa sve do Bogojavljenja pozdravlja se sa “Mir Božiji, Hristos se rodi!”, te odgovara sa “Vaistinu se rodi!” - napominje Veselinović. Prema njegovim riječima, veliki je problem to što je u Dalmaciji srpsko stanovništvo poprilično starije.

- Uz nedostatak mlađih ljudi i djece, neke običaje nemoguće je u punoj mjeri održati. Mogli bismo reći da u izvjesnoj mjeri običaji blijede, ali to nije uslovljeno nebrigom ili nepobožnošću, već praktičnim razlozima - rekao je Veselinović.

Pojašnjava da loša materijalna situacija, te prisutan strah kod ljudi, božićnu radost čine skromnijom po pitanju običajnosti.

- Ipak, puna radost Božića i njegovog značaja i dalje u potpunosti ispunjava duše srpskog naroda u Hrvatskoj - zaključuje Veselinović.

Povratnik u selo Kistanje kod Knina Nebojša Milanović naglašava da njegova porodica i on nastoje da ispoštuju sve običaje.

- Božićni praznici za nas su velika radost. Postimo sedmicu pred Božić, jer je nemoguće da postimo čitav post. Zato idemo na liturgije i nastojimo da održimo sve običaje kojim se obilježava rođenje Isusa Hrista i prenosimo običaje i na mlađe generacije, kako bi se oni očuvali - kazao je Milanović.

Dodaje da nastoje da na najbolji mogući način obilježe dan kada je rođen Isus Hrist.

- Nastojimo da nam trpeza bude što bogatija, raznoraznim tradicionalnim jelima. Nije nam teško ni da štedimo  kako bismo najbolje proslavili ovaj veliki praznik - istakao je Milanović.

Post

- Post koji prethodi slavljenju Božića, nažalost, poštuje se u manjoj mjeri, uglavnom zbog loših uslova života i slabe materijalne situacije - rekao je sveštenik Veselinović.

Ipak, mnogi vjernici nastoje da poste barem sedmicu pred Božić, ako već ne mogu svih 40 dana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana