Prijava protiv Abazovića ako ne bude uklonjena ploča u Morinju

Udruženje je pozvallo Abazovića da do 10. oktobra, kada se navršava godina od otkrivanja te ploče, nadležnoj inspekciji obezbijedi pristup spomen-ploči koja se nalazi u objektu Vojske Crne Gore kako bi bila uklonjena.

"U protivnom, uslijediće krivična prijava protiv njega i Adžića zbog ataka na ugled i pravni poredak Crne Gore, kao i drugi vidovi borbe Udruženja za uklanjanja spomen-ploče sa sramnim natpisom kojim se falsifikuje novija istorija i blati Crna Gora", navedeno je u saopštenju.

Iz Udruženja podsjećaju da su u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, u prisustvu hrvatske delegacije, 29. septembra obilježene 32 godine od formiranja "logora Morinj" polaganjem vijenaca uz ponavljanje gnusnih laži o ratnom Sabirnom centru JNA Morinj.

Polaganju vijenaca su prisustvovali službenici crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova državni sekretar Robert Markić i direktor za bilateralne odnose Aleksandra Mišurović, kao i smijenjeni ministar spoljnih poslova Ranko Krivokapić.

Tom prilikom, Markić je rekao da je odavanje počasti žrtvama u logoru Morinj način da se Crna Gora suoči sa svojom mračnom prošlošću koja se ne smije negirati, te da spomen-ploča neće biti uklonjena dok se ne riješe "neke interne stvari u državi".

"Poručujemo Markiću da je `mračna prošlost` Crne Gore o kojoj je bestidno govorio proizvedena upravo u Ministarstvu spoljnih poslova u službi Hrvatske i u stranim ambasadama, te da je uslovljavanje primjene zakona u slučaju morinjske spomen-ploče rješavanjem `nekih internih stvari u državi` zapravo političko nasilje odmetnika od vladavine prava", navedeno je u saopštenju.

Ovo udruženje je optužilo Abazovića i njegove saradnike iz Ministarstva spoljnih poslova i Građanskog pokreta URA da stoji iza sprečavanja uklanjanja sporne spomen-ploče.

"Zato ih javno podsjećamo da je Sabirni centar JNA u Morinju, u kome nije ubijen i teže ozlijeđen niko od hrvatskih logoraša, formiran 3. oktobra kada je Predsjedništvo SFRJ, zbog masovnih napada hrvatske paravojske na kasarne i jedinice JNA, prešlo na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti", ističu iz Udruženja.

Podsjećaju da je istog dana u Skupštini Crne Gore održana komemorativna sjednica povodom ubistva na podmukao način 24 i ranjavanja više od 50 vojnika JNA 1. oktobra 1991. godine u graničnom pojasu sa Dubrovnikom od takozvanih dubrovačkih branitelja.

Iz Udruženja navode da su polovina ubijenih i ranjenih u tom krvavom piru dubrovačke paravojske, koji je uslovio legalno i neophodno formiranje Sabirnog centra JNA u Morinju, bili crnogorski rezervisti koji su sahranjeni kao heroji, kao i drugi borci JNA koje je izdala vlast Mila Đukanovića./

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.