Polovina anketiranih migranata smatra da su im prava u Hrvatskoj prekršena

Ostali razlozi napuštanja domicilne sredine odnose se na strah od progona i druge razloge pod kojima su dvojica ispitanika naveli ranije učešće u vojsci zbog čega smatraju da su ugroženi u svojim zemljama.

Sve ispitane osobe, njih 54, su muškarci starosti od 16 do 55 godina - 43 su državljani Avganistana, šest Pakistana, po dvojica su državljani Sirije i Turske, a jedan je državljanin Maroka.

Njih 90.7 odsto je u trenutku istraživanja boravilo u Hrvatskoj više od jednog dana, a manje od nedjelju dana.  Njih 46 u RH je ušlo iz BiH, dok su trojica ispitanika ušla s područja Srbije, a jedna je osoba s područja Crne Gore.

Četiri osobe koje su u RH ušle iz ostalih zemalja su stigle avionom u postupku deportacije – tri osobe deportirane su iz Francuske, a jedna iz Švajcarske. Oni koji su u RH ušli iz susednih zemalja i to su u najvećem broju učinili pješice.

Na pitanje smatraju li da su im prilikom prelaska granice ili nakon ulaska u Hrvatsku rekršena prava njih 50 posto odgovorilo je potvrdno, 44.4 posto ih ne smatra da su im prava prekršena, dok 5.6 posto ne zna.

Među svim ispitanicima koji smatraju da su im prava prekršena najviše je pritužbi na policijsko oduzimanje ličnih  stvari (novca, mobilnih telefona, hrane) i na odvođenje u zatvor, odnosno pritvor.

Pojedini ispitanici, koji smatraju da su im prekršena prava, ističu problem uskraćivanja hrane tokom boravka u zatvoru/pritvoru ili tokom višesatnog zadržavanja u policijskom vozilu. Neki od ispitanika navode probleme poput pušbeka, nasilja u obliku batina i prisilnog uzimanja otisaka prstiju.

Upravo zbog odnosa policije prema osobama u pokretu ispitanici, njih 46, navodi da se pri ulaska ili nakon ulaska u Hrvatsku nisu obratili policiji zbog izbjegavanja davanja otisaka, straha od policije i deportacije.

Upitani da li su dobili rješenje o povratku/rješenje o proterivanju ispitanici su mahom odgovarali potvrdno, ali  kada su zamoljeni da pokažu  dokument kkoji smatraju rješenjem o protjerivanju ili povratku u zemlje porijekla ispitivači su se uvjerili da je riječ o potvrdi kojom se izražava namjera za traženjem međunarodne zaštite u Hrvatskoj.

Ispitanicima nije objašnjeno šta potpisuju niti im je ponuđen prevod dokumenta, već su držani u uvjerenju da potpisuju rješenje o dobrovoljnom napuštanju Hrvatske, prenosi Hina.

Anketirani su tek u razgovoru sa ispitivačima shvatili šta su potpisali, pokazuju, između ostalog, rezultati istraživanja.

Udruženje Borders:none se bavi zagovaranjem prava izbjeglica i tražitelja azila, a istraživanje su proveli u sklopu projekta “Bolji sustav, bolje poštovanje ljudskih prava" koji finansijski podržavaju Island, Lihtenštajn i Norveška u okviru bespovratnih sredstava EGP-a kroz Fond za aktivno građanstvo Hrvatska. Rezultati će se, kako se navodi u saopštenju, koristiti u svrhu analize trenutnog stanja poštivanja prava na pristup međunarodnoj zaštiti nakon ulaska Hrvatske u Šengenski prostor.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.