Oprečni stavovi Hrvata o deset godina u Uniji: Elita hvali, a narod kudi članstvo u EU
ZAGREB - Hrvatska je u 2023. obilježila jubilej, deset godina članstva u Evropskoj uniji. Kao vrhunac evropskog puta primljena je u Šengen i umjesto kune uvela evro. Time je postala 20. država članica koja se odrekla svoje stare valute. Građani Zagreba ipak ne dijele evrooptimizam.
- Mi smo se srozali kao zemlja, prije što smo mogli to je sada sve oduzeto. Penzioneri, umirovljenici - pitajte kako žive, a i moj sin radi od jutra do večeri da bi svoju familiju mogao izdržavati - kaže jedna Zagrepčanka.
Slično razmišlja i njena sugrađanka.
- Pa Hrvatska je propala. Gdje su sada ljudi. Nema ih, jer su svi vani. Zašto - ističe ova stanovnica Zagreba.
Mladi ipak kažu da im je ulazak u EU donio mogućnost školovanja van Hrvatske i otvorene granice, dok starije brine ekonomska situacija.
- Katastrofa od cijena, mnogo toga se ne može kupiti. Ne znam kako drugi, ali meni je teško. Ja radim, djeca rade, krediti, cirkusi, svašta. Samo kada saberete za jedan dan šta se potroši - poručuje Zagrepčanka.
Uporedo sa inflacijom rastu i plate u Hrvatskoj. Prosječna zarada je oko 1.150 evra, a primanja su porasla za oko 40 odsto.
- Životni standard je danas više pod uticajem nekih drugih faktora. Cijene rastu, inflacija je povišena, ali to nema veze sa uvođenjem evra - rekla je zamjenica guvernera Narodne banke, Sandra Švaljek.
Vlasti tvrde da povjerenje građana u EU raste u kontinuitetu.
- To je signal da Hrvatska osjeća koliko je važno biti dio ovog kluba, koliko smo sigurni i koliko je to dobro za sve građane - naglasila je šefica Predstavništva EU u Zagrebu, Andrea Čović Vidović.
Premijer Anrej Plenković smatra da je minula decenija bilo sjajna za za razvoj. Sličnog stava je profesor Fakulteta političkih nauka Dejan Jović.
- Hrvatskoj je članstvo donijelo osjećaj samopouzdanja, osjećaj da je sada moćnija kao zemlja nego što je bila prije ulaska u EU i u tom smislu da je sigurnija, donijelo joj je priličnu finansijsku pomoć za neke razvojne projekte, a naročito u kontekstu prirodnih nepogoda za saniranje potresa - kaže Jović.
Ulazak Hrvatske u EU u srpskoj zajednici vidjeli su kao priliku za konačni izlazak iz ratne traume.
Za predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca sve počinje od sportskih manifestacija. Takođe, smatra i da će se ovim načinom gašenja vatre ona dugo gasiti.
- Kada se počne skandirati: “Ubij Srbina” ili “Oj Hrvatska mati Srbe ćemo klati” tog trenutka su stečeni svi uslovi da se prekine utakmica, da televizija prekine prenošenje programa, jer je to širenje govora mržnje i to je pozivanje na nasilje - poručuje Pupovac.
Ako je nešto spojilo Srbe i Hrvate za deceniju članstva to je što su i jedni i drugi članstvo u EU vidjeli kao šansu za bolji život, ali izvan Hrvatske.
- Treba reći da Srbi tradicionalno žive u slabije razvijenijim područjima iz kojih je bio najveći broj radnih migranata prema Zapadu - objasnio je mladić porijeklom iz okoline Knina.
Promijenjen Ustav
Put do članstva trajao je takođe deset godina. Hrvatima se činilo da pregovori predugo traju, da je EU nepravedna prema njima, a posebno ih je obeshrabrilo što su prije njih u Uniju ušle Rumunija i Bugarska. Dokaz skeptičnosti je referendum o ulasku u EU 2012. godine. Da bi on uspio morao je da bude promijenjen Ustav. Donesena je odluka da je referendum valjan i bez apsolutne većine. Tada je na glasanje izašlo 43,5 odsto birača, a ulazak u EU podržalo je njih nešto više od 66 odsto ili svega 30 odsto ukupnog broja birača.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
