Objavljen Registar hrvatskih boraca, nema Tuđmana, Mesića, Sanadera, Milanovića...
Zagreb - Među 501.000 imena koji se nalaze na objavljenom Registru boraca u Hrvatskoj, nalazi se veliki broj aktuelnih i bivših državnih i vojnih zvaničnika, ali ne i premijera i predsjednika države, prenose agencije.
Aktuelni ministar boraca Predrag Fred Matić proveo je u ratu ukupno 1.843 dana - 1.127 dana u borbenom i 716 u neborbenom sektoru, duplo više nego njegov prethodnik iz HDZ-a Tomislav Ivić.
Ministar odbrane Ante Kotromanović ima ukupno 2.021 dan - 1.725 dana u borbenom sektoru, 132 dana u neborbenom sektoru i 129 dana kao pripadnik MUP-a.
Više od 2.000 dana imaju i nekadašnji ministar odbrane Pavao Miljavac, generalni sekretar HDZ-a Milijan Brkić, general Ante Gotovina, i posljednji komandant odbrane Vukovara 1991. godine Branko Borković.
Andrija Hebrang, nekadašnji ministar odbrane Gojko Šušak i državni tužilac Mladen Bajić imaju preko 1.600 dana “ratnog puta”, ali nemaju ni jedan dan u borbenom sektoru.
Ministar pravde Orsat Miljenić ima 71 dan u borbenom sektoru i 141 dan u neborbenom sektoru.
Od sadašnjih ministara u registru su u okviru borbenog sektora Željko Jovanović s 308 dana, ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić s 299 dana i ministar zdravlja Rajko Ostojić sa 160 dana.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ima 622 dana u borbenom sektoru MUP-a, a kako je dao da mu se objavi ratni put, zna se da je od decembra 1992. godine do maja 1993. godine bio pripadnik specijalnih jedinica.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko skupio je 1.131 dan, Darko Milinović ukupno borbenih i neborbenih 606 dana, bivši potpredsjednik Sabora i HDZ-a Vladimir Šeks 351, dok bivši šef Sabora Luka Bebić ima 50 dana u takozvanoj ratnoj kancelariji.
Policijski general Mladen Markač koga je haški sud oslobodio optužbi ima rekordnih 2.157 dana, a slijedi ga penzionisani general Ljubo Ćesić Rojs i HDZ-ov poslanik i veteranski aktivista Josip Đakić.
Poslanik Istarskog demokratskog sabora Damir Kajin ima 18 dana u borbenom sektoru.
U registru nema premijera Zorana Milanovića, doskorašnjeg vicepremijera Radimira Čačića, nekadašnjih premijera Ivice Račana, Ive Sanadera i Jadranke Kosor, nema gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i Splita Željka Keruma.
U registru nema ni predsjednika Ive Josipovića, bivšeg predsjednika Stipe Mesića, ali ni prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Nema ni bivšeg ministra finansija Ivana Šukera, iako se hvalio svojim učešćem u ratu.
Registar hrvatskih boraca iz rata od 1991. do 1995. godine od danas je dostupan javnosti u elektronskom obliku.
Najava njegovog objavljivanja izazvala je oštre reakcije dijela opozicije koja je upozoravala da bi Srbija mogle da iskoristi registar vlasti za podizanje optužnica.
U registru je više od 500.000 imena, a vjeruje se da je taj broj nerealan, odnosno da mnogi nisu zaslužili borački status.
Ministar boraca Predrag Matić izjavio je na svečanosti povodom objave registra u Muzeju savremene umjetnosti u Zagrebu, da je to “najčasniji popis u hrvatskoj istoriji” i da su imena iz tog Registra “u samom temelju” Hrvatske.
- Moj ratni put vezan uz broj devet. Devet godina sam služio hrvatskoj vojsci, na Trpinjskoj cesti sam uništio devet oklopnjaka, vjerovatno sam zbog toga bio devet mjeseci u srpskom koncentracionom logoru, ali sam vjerovatno zato dobio i devet odlikovanja, nagrada i priznanja od Hrvatske - rekao je Matić.
Svoje ratne puteve predstavili su i ministri odbrane i unutrašnjih poslova Ante Kontromanović i Ranko Ostojić, a svečanosti povodom objavljivanja registra prisustvovao je i predsjednik Republike Ivo Josipović.
Iako su neki mediji najavili da će na svečanosti biti i nedavno oslobođeni generali Ante Gotovina i Mladen Markač, to se nije dogodilo.
- Objava registra ne ugrožava nikoga, ona je čast onih ljudi koji su odbranili državu i to je primarna svrha. Objavljene su brojne monografije i mislim da je već cijeli registar parcijalno objavljen i svi oni strahovi koji se javljaju su potpuno neutemeljeni i nema razloga da se neko od boraca brine da će mu se nešto loše dogoditi - rekao je Josipović novinarima.
U elektronskom obliku su javno dostupni ime, ime jednog roditelja, prezime veterana, godina i mjesto rođenja, ukupan broj dana provedenih u posljednjem ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru prikazana po broju dana i pripadnosti policiji ili vojsci.
Ostali podaci su u posebnom dijelu Registra i mogu biti objavljeni uz pisani pristanak boraca.
Takav pristanak su već dali ministri boraca, odbrane i policije.
Objava registra bilo je jedno od predizbornih obećanja vladajuće koalicije lijevog centra na čelu sa Socijaldemokratskom partijom (SDP), i predsjednika Hrvatske Ive Josipovića koji je još u kampanji obećao da učiniti sve za objavljivanje registra da bi se “vratio dignitet Domovinskom ratu” i spriječile zloupotrebe prava ratnih veterana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
