Miločer vratiti Krađorđevićima - Budva "na nogama"
PODGORICA - Predsjednik Opštine Budva Marko Carević aktuelizovao je pitanje vraćanja imovine u Crnoj Gori srpskoj kraljevskoj porodici Karađorđević, koju je, kako kaže, Crna Gora bespravno oduzela.
Potvrđujući taj svoj stav u izjavi za Radio slobodna Evropa (RSE), Carević je rekao da "očekuje da će nova vlast raditi u interesu države i građana, te da će napraviti pravni sistem u kojem će pravo funkcionisati kako treba".
"Tu samo treba dobra volja i logika. Ja ne odlučujem, ali ako se budem pitao, javno iznosim svoj stav jer sam i došao da mijenjam na bolje", dodao je Carević iz Demokratskog fronta (DF), najjače partije u parlamentarnoj većini koja je osvojila vlast na izborima prošlog avgusta, zajedno sa Demokratama i Građanskim pokretom URA.
Karađorćevići su 2005. podnijeli zahtev za vraćanje nekretnina koje su im oduzete 1947. odlukom Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije.
Zahtijevom za restituciju porodica Karađorđević traži vilu "Miločer", veliki dio Miločerskog parka, parcele u Pržnom i na Svetom Stefanu, te kuću na Cetinju i objekat u Rijeci Crnojevića.
Prestolonaslijednik Aleksandar Karađorđević kaže da restitucija imovine srpske kraljevske porodice u Crnoj Gori nije pitanje pravne osnove već političke volje.
"Ovde nije tema imovina kraljevske porodice, već pitanje privatnog vlasništva", navodi on u pisanoj izjavi za RSE.
Na pitanje da li očekuje da promjena vlasti u Crnoj Gori utiče na proces restitucije, srpski prestolonaslijednik nije konkretno odgovorio.
"Situacija je ista kao što je bila i prethodnih godina – uvek je bilo u rukama vlade da učini pravu stvar", naveo je Karađorđević.
Crnogorska vlada i Ministarstvo finansija, u čijem su resoru imovinska pitanja, nisu odgovorili na upit RSE o tome kakav je njihov stav povodom zahtjeva Karađorđevića za povraćaj imovine.
Carevićev stav da država treba da vrati imovinu Karađorćevićima naišao je na negativne reakcije njegovih koalicionih partnera - Demokrata.
Predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović (demokrata) se ogradio od mogućnosti povraćaja imovine, dodajući: "Osim ukoliko u međuvremenu (Carević) nije postao pravni zastupnik porodice Karađorđević, pa je ojačao pravni tim koji ih zastupa predvođen Anom Kolarević, sestrom predsjednika države Mila Đukanovića".
Iz kancelarije Ane Đukanović su rekli za RSE da su oni ranije zastupali srpsku kraljevsku porodicu, ali da je ta saradnja završena prije nekoliko godina.
Oglasio se i predsjednik crnogorskog parlamenta, lider Demokrata Aleksa Bečić, koji kaže da je "uvijek pobornik bratskih odnosa", ali da između Petrovića i Karađorđevića "uvijek i na svakom mjestu bira Petroviće".
RSE u tom kontekstu podsjeća da je crnogorska dinastija Petrović protjerana iz zemlje poslije Prvog svjetskog rata, i da je Crna Gora odlukom tadašnje Podgoričke skupštine prisajedinjena Kraljevini Srbiji, nakon čega je kao dio Srbije ušla u novoformiranu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Parlament Crne Gore je u novembru 2018. usvojio Rezoluciju kojom je Podgoričku skupštinu, sastavljenu poslije Prvog svjetskog rata, progasio "nelegalnom i nelegitimnom", tvrdeći da je ona "bila instrument kojim je izvršen prevrat u Crnoj Gori i ukinut njen dotadašnji suverenitet...".
Iz vladajućeg pokreta URA, povodom Carevićeve izjave, pak, pozivaju na oprez. Poslanica URA iz Budve Božena Jelušić kaže da je restitucija kao proces neupitna.
"Što se konkretno imanja Karađorđevića tiče, upravo zbog toga što je u pitanju sticanje sa pozicije moći, što tu postoji još mnogo drugih elemenata koje treba uzeti u obzir, mislim da je ovakva jedna brzina, ili jedna vrsta senzacionalizma sa kojim se ovom problemu pristupa, indikativna. Čini mi se da treba biti oprezan", ocijenila je ona za RSE.
Iz opozicije, s druge strane, tvrde da nova vlast želi da vrati državnu imovinu onima čiji su preci, kako kažu, "okupirali Crnu Goru".
Vraćanje imovine bivšim vlasnicima u Crnoj Gori je propisano Zakonom o restituciji iz 2004. godine, a sprovodi ga Komisija za povraćaj i obeštećenje koja je dio Ministarstva finansija.
Komisija je dva puta odbila zahtijev kraljevske porodice, 2007. i 2012. godine, nakon čega su Karađorđevići uložili žalbu.
Pojedini ovdašnji mještani navode da su 2017. godine prvi put saznali da se u zahtijevu Karađorđevića pominje i njihova imovina, iako, kažu, generacijama posjeduju uredna dokumenta o vlasništvu.
Povodom aktuelnog slučaja, nevladino udruženje "Za ljepši Sveti Stefan" poručilo je predsjedniku Opštine Budva da se "ostavi Paštrovića", te da prestane da uređuje njihovo dvorište.
Osim u Crnoj Gori, potomci Karađorđevića tvrde da polažu pravo na imovinu u Sjevernoj Makedoniji (Demir Kapija) i Sloveniji (na Bledu, Bohinju i Brdu kod Kranja).
Pokušaj da Karađorđevići vrate posjed na Brdu kod Kranja nije uspio, jer Slovenija ima zakon po ugledu na Francusku i slične zemlje, kojim se imovina vraća ukoliko je u pitanju porodično naslijeđe, ali ne i u slučajevima kraljevskih posjeda, navodi RSE.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
