Makedonija: Glavni dobitak na lutriji - državni poslo
Skoplje - Partijsko zapošljavanje u Makedoniji prijeti da dostigne srpske dimenzije. Državni posao dobija se čak i na lutriji.
Šesti oktobar prošle godine, bliži se podne. Hiljade Makedonaca opčinjeno zuri u svoje televizore gdje će upravo biti obznanjeni pobjednici lutrije. To nije obična lutrija. U studiju televizije je više ministara. Pobjednika ne čekaju milioni evra, već nešto mnogo običnije, a toliko priželjkivano – radno mjesto u javnoj službi.
Posao na državnim jaslama bolji je od svakog džekpota, to je ispunjenje sna o sigurnom radnom mjestu u zemlji u kojoj drugih poslova ima sve manje.
Prema ekonomskim pokazateljima, Makedonija je jedna od svega nekoliko zemalja Evrope u kojima se gore živi nego u Srbiji. Nezaposlenost iznosi 28 odsto dok „srećnici" koji rade prihoduju u prosjeku 350 evra mjesečno. Državni dug produbljuje se iz godine u godinu.
U opštoj besparici i permanentnoj krizi radno mjesto na državnom budžetu posmatra se kao pojas za spasavanje. I zato je nacija gledala televizijski šou u kojem će, od 30.000 prijavljenih, 1.600 ljudi smjesta dobiti radno mjesto.
Broj budžetskih korisnika eksplodirao je posebno od 2006. godine kada je konzervativna partija VMRO-DPMNE preuzela vlast u koaliciji sa albanskom strankom BDI. Prema procenama njemačke fondacije Bertelsman, broj zaposlenih u javnom sektoru je u posljednjih šest godina sa 90.000 porastao na čitavih 150.000 ljudi. I to u zemlji koja ima jedva dva miliona stanovnika.
„Vlada je povećala broj službenika kako bi stvorila veliku bazu politički lojalnih građana", piše u studiji fondacije. Evropska komisija, u najsvježijem izvještaju o Makedoniji, zahtijeva „borbu protiv politizacije javne službe".
Osim zaposlenih, od državnog budžeta zavisi i 270.000 penzionera i još 100.000 socijalnih slučajeva. „Tako budžet postaje socijalna alatka države", kaže Zoran Ivanovski sa Univerziteta u Tetovu. On objašnjava da 15 odsto budžeta ide samo na plate, dok u pojedinim institucijama na isplatu zarada odlazi čak 90 odsto sredstava. Radnim mjestima se obezbjeđuju glasovi i socijalni mir.
Zaposleni građanin ne ide na ulice po „tuzlanskom receptu", a kada ostane sam iza paravana na biračkom mjestu obično glasa za status kvo – za one koji su ga i zaposlili.
Ironija postaje potpuna kada se zna da većina zaposlenih u javnom sektoru uopšte ne ide na posao. Tamo ionako toliki broj ljudi nema šta da radi, a ni gdje da sjedi. Makedonski mediji prenose da ogroman broj službenika ostaje kod kuće i za to prima platu.
Biljana Jovanovska, bivša direktorka Agencije za rad, takođe misli da je zapošljavanje deo neprestane kampanje vladajuće stranke. „Politika zapošljavanja uvijek dobija na intenzitetu kada se izbori bliže. Cilj je da se poveća broj potencijalnih glasača", kaže Jovanovska.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
