Linta: Beograd da uputi najoštriji protest Zagrebu zbog izliva mržnje prema Sribma

Srna
Linta: Beograd da uputi najoštriji protest Zagrebu zbog izliva mržnje prema Sribma

BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta zatražio je da ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić uputi najoštriji protest hrvatskom šefu diplomatije Gordanu Grliću Radmanu povodom novog izliva mržnje prema Srbima zbog zahtjeva uklanjanja ćiriličkih natpisa na srpskim nadgrobnim spomenicima kod Zadra.

"Koliko je poznato, prvi put jedan zvanični organ u Hrvatskoj traži uklanjanje ćirilice sa nadgrobnih spomenika, što je suprotno Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina i Ustavu Hrvatske", naveo je Linta u saopštenju.

Linta je podsjetio da je direktor Kumunalnog preduzeća u dalmatinskoj opštini Vrsi kod Zadra Zdenko Kojić zatražio od starije Srpkinje u selu Poljica da u roku 15 dana ukloni ćirilicu sa nadgrobne table, jer Srba u navedenoj opštini, nema više od trećine od ukupnog broja stanovnika, kako je formalno-pravno navedeno u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.

Dopis je upućen Srpkinji u Poljici 12. septembra, koja je, naveo je Linta, poslije smrti supruga podigla spomenik na kojem su njegovo ime i prezime ispisani ćirilicom, što očigledno smeta Zdenku Kojiću i još nekima.

Linta je rekao da se zakonska odredba, na koju se poziva Kojić, može primijeniti kada je riječ samo o službenoj upotrebi srpskog jezika i ćirilice.

"Međutim, u ovom slučaju grobnica je porodična stvar i pojedinac ima pravo da na nadgrobnom spomeniku napiše ime i prezime ćirilicom ili da se na porodičnoj kući postavi ploča ispisana ćirilicom sa godinom kada je podignuta i imenom onog ko ju je sagradio. Navedene i slične stvari ne mogu se regulisati Zakonom jer je riječ o univerzalnim ljudskim pravima", napomenuo je Linta.

Linta je istakao da je ćirilica neodvojivi dio života i tradicije Srba u Hrvatskoj, koja se u najvećoj mjeri ne poštuje u praksi.

On je ukazao da je pravo na ćiriličko pismo stečeno pravo, a stečena prava po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i međunarodnim konvencijama ne smiju da se dovode u pitanje.

"Potpuno je jasno i to potvrđuju brojne činjenice da u slučaju Poljica i širom Hrvatske postoji namjera da se izbrišu tragovi postojanja srpskog naroda, koji je devedesetih godina prošlog vijeka doživio sistematsko etničko čišćenje", istakao je Linta.

Linta je rekao da zbog toga značajan broj preostalih Srba u Hrvatskoj tekst na nadgrobnim spomenicima preminulih članova porodice ispisuju latinicom da izbjegnu probleme i neugodnosti.

On je istakao pozitivan odnos Hrvatske prema italijanskoj nacionalnoj manjini koja u Istri ima sva prava, bez obzira na to što je zastupljenost te manjine u samo jednom gradu iznad 33 odsto.

Linta je rekao da, na primjer, u Puli živi svega četiri odsto Italijana, u Rovinju 11 odsto, ali su sve table su dvojezične i italijanski jezik je u službenoj upotrebi i niko ne dovodi u pitanje nadgrobne spomenike na italijanskom jeziku.

"Takođe, na području čitave Istarske županije dvojezičnost je uvedena još 2001. godine, odnosno ravnopravna upotreba hrvatskog i italijanskog jezika, iako je po popisu stanovništva iz te godine u njoj živjelo svega 14.300 Italijana ili oko sedam odsto stanovništva", rekao je Linta.

On je podsjetio da je na popisu 1991. godine, Poljica imala 1.139 stanovnika, od čega 759 Hrvata /66,6 odsto/, 272 Srbina /24 odsto/, 15 Jugoslovena i 93 ostala /neopredjeljena i nepoznata/.

U selu živi svega nekoliko srpskih porodica.

Starijoj Srpkinji u selu Poljica male dalmatinske opštine Vrsi, kraj Zadra, koja je muževljevo ime na nadgrobnom spomeniku ispisala ćirilicom, stigao je dopis lokalnog komunalnog preduzeća da mora da ukloni ćirilicu sa spomenika, jer u opštini ne živi dovoljan broj Srba da bi mogla da koristi pismo nacionalne manjine.

Dopis je potpisao Zdenko Kojić, direktor Komunalnog preduzeća "Vrsi infrastruktura", a upućen je 12. septembra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana