Kuna od Nove godine ide u prošlost, šta će biti sa više od 500 miliona novčanica i 5.200 tona kovanica

Tanjug
Kuna od Nove godine ide u prošlost, šta će biti sa više od 500 miliona novčanica i 5.200 tona kovanica

ZAGREB - Nakon 28 godina, s prvim danom nove godine hrvatska kuna će biti zamijenjena evrom, a više od 500 miliona komada novčanica i oko 5.200 tona kovanica biće uništeno.

-Posljednjih mjeseci kod poslovnih subjekata i građana u opticaju je oko 30 milijardi kuna. To je posljedica inflacije i pokazuje da se gotovina koja je čuvana u slamaricama počela da se troši. Međutim, pala je tražnja zbog promjene u evre - kaže izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček.

Povlačenje viškova kune počelo je u septembru ove godine, nakon turističke sezone i biće nastavljeno postepeno. Rok za zamjenu papirnih novčanica je neograničen, dok je rok za zamjenu kovanica tri godine.

Zbog negativnog uticaja na okolinu, odnosno primjesa boje na novčanicama i zaštitnih elemenata, zamijenjene novčanice se više ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima.

Radi se o ogromnoj masi materijala.

-Kad bi novčanice koje ćemo povući, njih oko 500 miliona komada, posložile jednu na drugu, visina bi iznosila gotovo 50 kilometara ili kao šest Mont Everesta - kažu iz HNB, prenijela je Hina.

Takođe, 5.200 tona preostalih kovanica, za koje se računa da će biti vraćene, prodavaća se kao sirovina nakon topljenja.

Kada kunu zamijeni evro u opticaju će biti ista količina novca. Na primjer,  broj novčanica od 100 kuna zamijeniće proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 evra.

Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. maja 1994. na Dan državnosti.

Prethodno je državna Komisija za novac odlučila krajem avgusta 1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara, zvati kruna, a njegov stoti dio banica.

Za krunu je sproveden konkurs i odabrano rješenje, ali je naknadno, u julu 1993, nakon prijedloga deset poslanika sabor donio odluku da će se hrvatski novac vati kuna.

Dio javnosti pokazao je javni otpor ističući da je novac s tim imenom opterećen negativnim istorijskim nasljeđem Pavelićeve NDH, a istoričari da je odluku naložio tadašnji predsednik Franjo Tuđman.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana