Kitarović: Granica Hrvatska sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom najduža granica sa EU
Šibenik - Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je danas u Šibeniku da je granica Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom najduža spoljna istočna granica Evropske unije, koju policija te zemlje obezbjeđuje veoma dobro.
Kitarović je nakon trilateralnog sastanka sa slovenačkim i austrijskim kolegama, Borutom Pahorom i Aleksandrom Van der Belenom, rekla da je do sada više puta posjetila hrvatske policajce na terenu i susrela se sa svim problemima s kojima se susreće - od pokušaja ilegalnog prelaska, preko krijumčara ljudi koji loše postupaju prema migrantima pa dolazi do, kako je rekla, povređivanja.
Govoreći o ulasku Hrvatske u Šengen, Kitarović je rekla da vjeruje u podršku svih država članica kada se o tome bude donosila odluka, jer je to, smatra, u interesu svih, prenijela je zagrebačka N1 tv.
Za Sloveniju i Hrvatsku rekla je da su prijateljske države i da mogu prevazići otvorena pitanja, kao i da dvije države mnogo više toga spaja, nego razdvaja.
"Smatram kada hrvatska spoljna granica postane šengenska da će to osnažiti i njeno čuvanje i da ćemo i na taj način kao što i sada činimo štititi ne samo hrvatski prostor nego i ostale članice EU od bilo kakvih ugrožavanja", rekla je Kitarović.
Pahor je rekao da je njegova velika i iskrena želja da nastanu prilike kada bi slovenačka vlada mogla da ukloni tehničke prepreke s hrvatsko-slovenačke granice.
" Zbog odsutnosti zajedničke evropske politike zemlje članice imaju individualna riješenja, a ilegalne migracije i dalje su problem. Slovenija mora učinti sve da zaštiti svoju granicu", rekao je Pahor.
Što se tiče ulaska Hrvatske u Šengen, Pahor je rekao da je to najprije stvar ispunjavanja kriterijuma.
"Prema mojim ocijenama i iskustvima vjerovatno bi bilo puno lakše slovenačkoj vladi da podrži ulazak u Šengen ako Hrvatska ispuni odluku Arbitražnog suda", rekao je Pahor.
Prisjetio se kada je bio premijer da su on i tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor našli riješenje za pregovore o granici.
"U dijalog vjerujem i ne vidim prave alternative za to", zaključio je slovenački predsjednik.
Austrijski predsjednik Van der Belen je podsjetio da su u njegovoj zemlji i u Sloveniji doživijeli, kako je naveo, približavanje ljudi uz granicu.
I u Austriji i u Štajerskoj se više ne prepoznaje granica između Austrije i Slovenije. "To poboljšava privredne i političke odnose i mislim da je za sve ovaj razvoj pozitivan", rekao je.
Kazao je da misli da su migracije uglavnom pod kontrolom dana kada se uporede sa situacijom 2015.
"Komisija će morati i dalje da pokušava da dogovori zajedničku spoljnu politiku. Nadam se da je porasla evropska svijest za stvaranje zajedničke evropske spoljne politike", rekao je.
Prvi susret predsjednika Hrvatske, Austrije i Slovenije održan je u martu 2014. u Beču, kada su Borut Pahor i Hajnc Fišer razgovarali s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.
Uslijedili su godišnji sastanci u Logarskoj dolini, Varaždinu, Salsburgu i Goriškim brdima, a za ovogodišnji susret odabran je Šibenik.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
