Kako se kupuje haška presuda

Blic
Kako se kupuje haška presuda

Presude u Haškom tribunalu se kupuju, a kako, to najbolje zna Hrvatska koja je za pomoć svojim optuženicima izdvajala bogatstvo - kaže za "Blic" advokat Toma Fila. Podaci do kojih je "Blic" došao pokazuju da su Hrvati za odbranu, lobiranje i pomoć porodicama optuženih izdvajali i do 100 puta više novca od Srbije.

Samo za odbranu Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka Hrvatska je za šest godina izdvojila više od 30 miliona evra. Od toga najviše u 2010. kada je iz hrvatskog budžeta izdvojeno skoro sedam miliona evra. Poređenja radi, iste godine Srbija je za sve svoje optuženike izdvojila 190.000 evra.


- Prvog bosanskog Hrvata u Hagu, generala Blaškića, branio je američki advokat. Sudija Meron mu je smanjio prvostepenu kaznu sa 25 na 10 godina. Izdržao je dve trećine i otišao kući. Celokupne troškove od 12 miliona evra platila je država Hrvatska - navodi Fila koji je u Tribunalu zastupao, između ostalih, Nikolu Šainovića i Slavka Dokmanovića.

I kada je riječ o troškovima porodica optuženika, stvar je ista. Dobro upućeni su svjedočili da su porodice Hrvata u Hagu imale „ol inkluziv ugođaj". Od Hrvatske su dobijali apanažu od 2.000 do 5.000 evra, u zavisnosti od položaja u hijerarhiji. U posjete su mogli da dolaze kada su htjeli. Državnim automobilom su išli do aerodroma, avionsku kartu plaćala je njihova vlada, a onda ih je u Amsterdamu čekao konzul i službeni automobil kojim su išli u posjete. Noćili su u hotelu koji je zakupila država.


Hrvatska je angažovala i lobističke kuće i enorman novac izdvajala za kongresmene ili senatore koji su se borili "za njihovu stvar".  

- Kada je Gotovina osuđen na 24 godine, tadašnja premijerka Jadranka Kosor rekla je da ne pita šta košta, da se lobira po svetu, ali da general Gotovina mora da bude oslobođen - svjedoči Fila.  

Kosovska vlada je samo za odbranu Ramuša Haradinaja platila između osam i devet miliona evra, mudro angažujući advokatsku kancelariju supruge nekadašnjeg britanskog premijera Tonija Blera.

Advokat Tomislav Višnjić, branilac Dragoljuba Ojdanića i Radislava Krstića, ističe da je sistem postavljen tako da sve strane u postupku imaju slične mogućnosti za izvođenje odbrane, ali da je prednost na strani onog ko ima više novca.

- Gotovina i Markač imali su nameru da sami finansiraju advokate, ali hrvatska vlada to nije dozvolila - ističe Višnjić.

Šef Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić navodi da je Srbija svojim optuženicima obezbjeđivala cjelokupnu dokumentaciju i 200 evra mjesečno ukoliko su se dobrovoljno predali. Takođe, porodice godišnje dobijaju po tri avionske karte i iznos od 250 evra po osobi na ime ostalih troškova na svaka dva mjeseca.

- Pomagali smo onoliko koliko smo u datim okolnostima mogli, na transparentan način. Imajući u vidu da su dve zemlje, Hrvatska i BiH, podnele tužbu za genocid protiv Srbije, a da smo mi smatrali da se u Hagu utvrđuje individualna odgovornost, nismo mogli više. Hrvatska je plaćala odbranu pod izgovorom da je reč o odbrambenom ratu - ističe Ljajić za "Blic".

Tribunal: Moguća revizija procesa

Oslobađajuća presuda hrvatskim generalima pred Žalbenim vijećem Haškog tribunala jeste pravosnažna, ali postoji mogućnost revizije procesa ukoliko bi bila otkrivena neka značajna činjenica koja nije bila poznata tokom prethodnih postupaka, rekao je Tanjugu specijalni savjetnik glavnog haškog tužioca Frederik Svinen. Prema pravilu 119. pravilnika o proceduri i iznošenju dokaza, zahtjev za reviziju postupka moguće je podnijeti u roku od godinu dana od dana izricanja presude, objasnio je Svinen. Pred Haškim tribunalom je dosad samo jednom bio pokrenut postupak revizije procesa, i to u slučaju bivšeg oficira JNA Veselina Šljivančanina.

Pomoć države Gotovini, Markaču i Čermaku

  2006.

1,25 miliona evra

2007.

1,22 miliona evra

2008.

6,30 miliona evra

2009.

6,65 miliona evra

2010.

6,90 miliona evra

2011.

4,11 miliona evra

2012.

3,30 miliona evra

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana