Jasenovac: Sjećanje na žrtve čin pravednosti
Zagreb - U Jasenovcu, na mjestu ustaškog logora smrti, održana je komemoracija u znak sjećanja na proboj posljednjih zatvorenika 22. aprila 1945.
Kod spomenika Kameni cvijet je takođe odata počast za sve stradale i preživjele logoraše.
Prisutnima, kojih je bilo oko 2.500, obratili su se predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Sabora Josip Leko, ministar rada Mirando Mrsić, kao i izaslanik premijera Zorana Milanovića, predsjednica Savjeta memorijalnog područja Jasenovac Katica Sedmak i predstavnici logoraša.
Josipović je podsjetio na obavezu sjećanja na nevine žrtve i da se nikad ne oživi ideologija zla.
"Jasenovac je podsjećanje na zločin u kome su učestvovali i brojni Hrvati", rekao je Josipović i dodao da je sjećanje na žrtve čin pravednosti, kao i da mržnja ne sme biti izgovor za novu mržnju.
"Sjećanje na žrtve je čin pravednosti, ali ne možemo biti pravdeno i uspješno društvo ako ne prihvatimo istorijsku poruku da mržnja nikada ne smije da bude izgovor za novu mržnju, da zločin nikad ne sme biti povod i izgovor za drugi zločin", istakao je Josipović.
Predsjednik Hrvatske je poručio da je savremena Hrvatska nastala u Domovinskom ratu i na junaštvu njenih branitelja, ali i na temelju antifašističke borbe.
"Savremena Hrvatska je demokratska i slobodarska zemlja čija je bit i sav politički i narodni indetitet nastao na antifašizmu, nasuprot ustaštva i nacizma. I to nikad ne smijemo da zaboravimo", naglasio je Josipović.
Naglasio je da su u Jasenovcu ubijani nevini ljudi koji su mučeni, izgladnjivani i ubijeni samo zato što su bili Srbi, Romi, Jevreji, Bošnjaci ili Hrvati nepodobni ustaškom režimu.
"Nažalost istorija pokazuje da se uvijek i ponovo javljaju ljudi i pokreti koji bi vladali nasiljem i zlom, koji bi terorom, zločinom i smrću držali u pokornosti druge ljude, koji bi zatrli one koji su druge vjere ili nacije. I nijedan narod, nijedna država ili vrijeme nisu imuni od opasnosti da se u njihovim nedrima pojavi takvo zlo", upozorio je Josipović.
Prema njegovim riječima, treba se sjećati onih koji su pobjedili zlo: antifašista, partizana i svih onih koji su Hrvatsku svrstali u redove pobjednika nad fašizmom i nacizmom, pobjednika u Drugom svjetskom ratu.
"Ogromna većina Hrvata bila je na strani antifašizma i zajedno sa slobodarima, pripadnicima drugih naroda pobjedila je nacizam, fašizam, ustaštvo, četništvo i sve druge koji su služili zlu. I tim ljudima dugujemo zahvalnost i poštovanje", zaključio je hrvatski predsjednik.
Leko je rekao da briga o antifašizmu ne prestaje u demokratskim društvima, već je danas sve značajnija, ali je i to obaveza Hrvatske u vremenu prije ulaska u Evropsku uniju.
"Ne smije se zaboraviti patnje Srba, Jevreja, Roma i pripadnika drugih ancija", rekao je Leko i dodao da su sadašnje generacije ne samo njihove poštovaoci, nego i vječni dužnici.
Prema Mrsićevim rjiečima, spomen na današnji dan je i spomen na patnje žrtava i hrabrost onih koji su krenuli u slobodu.
"Ovo mora biti podsjetnik na ono što se ne sme zaboraviti zbog onih koji relativizuju broj stradalih i dokazuju da su svi bili isti", rekao je Mrsić.
Katica Sedmak naglasila je da je, prema najnovijim podacima, u logoru zabilježena 83.301 žrtva, od kojih je 20.000 žena i 20.101 dijete.
Ona je podsjetila na proboj koji je preižvelo samo stotinak od 600 logoraša, koliko je krenulo u proboj. Prisutnima su se obratili i predstavnici naroda - žrtava.
Jevrejin Boris Braun govorio je o svojim iskustvima iz zagrebačkog zatvora, Ilija Ivanović, kao jedan od rijetkih preživelih u proboju, govorio je o svoje dvije godine i 10 mjeseci patnje, a Stevo Đurđević o trageiđi Roma čiji život za ustaše nije značio ništa.
Predstavnici vjerskih zajednica, među kojima i pakrački paroh protojerej stavrofor Đorđe Teodorović, pročitali su molitve za mrtve, a predsjednik Josipović je dodjelio priznanja trojici preživjelih učesnika proboja.
Vijence su položile delegacije logoraša, među kojima i sekcija logoraša iz Srbije, predstavnici antifašista, manjinskih organizacija i brojnih stranaka.
Vijence su položili i predstavnici diplomatskog kora u Hrvatskoj, a Srbiju je predstavljala delegacija u kojoj su bili ambasador Stanimir Vukićević i generalni konzul u Vukovaru Živorad Simić.
Komemoracija je trebalo da bude održana 21. aprila, ali je odložena zbog poplavljenog terena.
Sredinom aprila 1945. godine ustaše su počele da se pripremaju za napuštanje logora, uključujući i likvidaicju zatvorenika.
Oko 600 od ukupno 1.073 još živih logoraša napalo je ustašku stražu i krenulo u proboj koji je preživjelo njih 91.
Preostalih 473 logoraša, koji zbog nemoći i bolesti nisu učestvovali u proboju ubijeno je i spaljeno zajedno s logorskim objektima. Istog dana, izvršen je proboj logoraša Kožare, radnog dijela logora u samom mjestu Jasenovac. Od 167 logoraša 11 je prežjivelo. Partizani su u logor ušli početkom maja 1945.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
