Izbjeglice: Bez prava, a Evropljani
Beograd -- Stanovnici Srbije proterani iz Hrvatske, od 1. jula će postati zvanično žitelji EU, ali njihovi problemi i dalje ostaju, pišu Novosti.
"Imam i putovnicu i domovnicu, ali kuda ću sa njom. Boljeg života za nas nema nigde", kaže Gojko S., izbjeglica iz Knina za Novosti. "Skoro dvadeset godina živim od danas do sutra, sa neredovnom platom i u kućici koju sam u Batajnici sam sazidao. U Krajini mi je ostalo sve. A ja se sve ove godine osjećam isto - kao da nigde ne pripadam".
Osim njega, u Srbiji još 45.000 stanovnika ima izbjegličku legitimaciju i svi oni će 1. jula, osim ovog, zaraditi još jedan "status!" - građana Evropske unije. Ulaskom Hrvatske u EU, ovdašnje izbjeglice bi - makar formalno - trebalo da imaju sva prava kao i Šveđani, Nijemci, Španci, Italijani... Malo ko među njima, međutim, zaista i očekuje da im će im 1. jul promeniti živote, makar i za promil.
U Komeserijatu za izbjeglice Republike Srbije kažu da će sve porodice koje i danas imaju izbjeglički status imati prava kao i stanovnici Hrvatske, ali teško mogu da pobroje koje bi to tačno privilegije mogle da imaju ovdašnje izbjeglice. Izvjesno je samo da će nešto - još jednom - izgubiti:
"Novi Zakon o prebivalištu koji je usvojila RH, podrazumjeva da izbjeglice više neće moći istovremeno da imaju ličnu kartu obije države već će morati da se opredjele. S druge strane, dvojno državljanstvo, a samim tim i pasoše će moći da zadrže", objašnjava Jelena Marić, iz Komeserijata. "Očekujemo da će svi zadržati srpsku ličnu kartu jer im je ona mnogo korisnija, a gubitak hrvatske samo će podrazumjevati da ne mogu da učestvuju na lokalnim izborima, već samo na parlamentarnim i predsjedničkim".
Ona podsjeća da je iz Hrvatske u Srbiju devedesetih preseljeno 350.000 Srba i da je najveći broj uzeo dvojno državljanstvo. Većina ih se skrasila svuda po Srbiji, malo ih je otišlo u bijeli svijet, a tek se neznatni broj vratio u stare krajeve iz kojih su prije dvije decenije oterani.
"Nekada smo imali 700 kolektivnih centara širom zemlje i u njima 60.000 stanovnika, a danas imamo 29 kampova u kojim živi 2.400 građana, od kojih je 450 izbeglih iz Hrvatske", kaže Jelena Marić. "Svi će oni u naredne tri godine dobiti trajni smeštaj, a na kolektivne centre će biti stavljeni katanci. I stambeno pitanje 45.000 ostalih izbeglica iz Hratske će takođe biti rešeno u narednih pet godina".
Tako je brigu o prognanim porodicama preuzela Srbija, dok Hrvatska i dalje za njih „ne mari".
"Možemo samo da se nadamo da će Hrvatska, ulaskom u EU, početi da tretira sve svoje građane na isti način, bez obzira na mesto gde žive", dodaje ona. "A za početak, da će se pozabaviti rešavanjem stanarskog prava, koje je jedno od najvažnijih".
U izbjegličkim udruženjima, pak, ne očekuju mnogo od „susjeda" jer se do sada nisu pokazali voljnim da riješe pitanja na koja su se sami obavezali kroz razne povelje i deklaracije.
"Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju neće sam po sebi riješiti brojne probleme izbjeglih i prognanih Srba", kaže Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica i narodni poslanik. "Ključni preduslov za pravično i trajno riješenje naših problema jeste aktivna uloga države Srbije".
On kaže da zato sada najviše očekuje od „naših" i poziva predsjednika Narodne skupštine, Nebojšu Stefanovića, da što prije sazove posebnu sednicu na kojoj bi se usvojila Rezolucija o poštovanju ljudskih prava izjbeglih i prognanih lica i drugih oštećenih građana iz Hrvatske. Tek sa ovakavom podrškom bi se mogla "pritiskati" evropska Hrvatska.
"Sada posebno moramo insistirati na riješavanju problema koji se već godinama zanemaruju. A najveći su prespore ekshumacije i identifikacije nestalih lica, oduzete kuće i zemljišta. A nije završena ni obnova porušenih stambenih jedinica", dodaje Linta. "Još nije omogućena ni novčana nadoknada štete za uništenu imovinu. I dalje su izrazito nepovoljni uslovi otkupa za povratnike srpske nacionalnosti koji su stan dobili kroz tzv. Program stambenog zbrinjavanja, a nije riješeno ni pitanje neisplaćenih penzija i devizne štednje. Srpske kuće se oporezuju kao vikendice, ne poštuju se zakonski propisi koji garantuju slobodnu upotrebu srpskog jezika i pisma u opštinama i gradovima gdje je učešće Srba preko jedne trećine u ukupnom stanovništvu".
Eto zadatka, dodaju u ovom udruženju, za novu "evropsku" Hrvatsku.
Prema popisu iz 1991. godine, Republike Hrvatska je imala 4.784.265 stanovnika, a od toga se 581.663 stanovnika (12,2 odsto) izjašnjavalo kao Srbi. Prema popisu stanovništva od 31. marta 2001. godine, u Hrvatskoj je bilo 4.437.460 stanovnika, a od toga „registrovanih" Srba je bilo 201.631 ili (4,54 odsto). U jednoj dekadi se broj Srba koji živi u Republici Hrvatskoj smanjio za 380.000 ili za skoro dvije trećine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
