Igre na sreću pod udarom, prihodi države na kocki
PODGORICA - Vlada Crne Gore je nacrtom fiskalne strategije i kroz predlog izmjena zakona o porezu na dohodak fizičkih lica predvidjela uvođenje poreza na dobitke od igara na sreću od 15 odsto, sa namjerom da od ove dažbine državni budžet godišnje prihodyje pet miliona evra.
Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori predala je primjedbe na ovaj predlog Ministarstvu finansija, u kojima navode da uporedna praksa pokazuje da će uvođenje ovog poreza uticati na pad uplata kod legalnih priređivača igara na sreću do 30 odsto, a time i na smanjenje prihoda državnog budžeta od varijabilne naknade na igre na sreću, zbog čega predlažu da od ovog predloga treba odustati.
Država sada od koncesija na igre na sreću prihodyje godišnje oko 22 miliona evra, i taj iznos stalno raste.
Predlog iz 2014. neslavno prošao
Uvođenje ovog poreza u istom procentu i na isti način Skupština Crne Gore je usvojila u decembru 2014. godine na predlog grupe poslanika DPS-a, a on je trebalo da se primjenjuje od 1. januara 2015. godine. Međutim, tadašnje ministarstvo finansija nije uradilo podzakonske akte kojim bi definisalo način obračuna ovog poreza, uz nezvanično obrazloženje.
Kako nije bilo tih podzakonskih akata, priređivači igara na sreću u 2015. godini nisu od svojih igrača koji su imali dobitke odbijali ovaj porez. Skupština je u decembru 2015. godine usvojila izmjenu zakona kojom briše porez na dobitke od igara na sreću. Tokom tadašnje rasprave da li je ovaj zakon moguće sprovesti, Skupštini je podnijeta peticija sa 18 hiljada potpisa građana protiv ovog poreza, što je jedna od najbrojnijih peticija koja je do sada organizovana.
Sada, devet godina nakon tog neuspješnog pokušaja, nova Vlada pokušava uvesti porez na isti način. Osnovica obračuna poreza bili bi svi dobici, odnosno razlika između uplate i isplate. Iznos poreza bi obračunavali i naplaćivali sami priređivači igara na sreću, odnosno oduzimali od dobitka koji ostvari njihov igrač.
„Porez na prihode ostvarene od igara na sreću obračunava i obustavlja priređivač igara na sreću pri svakoj isplati dobitka i uplaćuje najkasnije narednog radnog dana od dana isplate,“ navedeno je u nacrtu zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koji je bio na javnoj raspravi do 8. avgusta.
Ovaj porez je jedan od mnogih koje Vlada planira da uvede kako bi nadoknadila gubitak od oko 280 miliona evra, koji će imati planiranim smanjenjem doprinosa na penzijsko osiguranje.
Igrači će otići na strane sajtove
Grupacija priređivača igara na sreću smatra da od ovog predloga treba odustati jer će značajan dio prihoda otići na crno tržište i strane internet priređivače, gdje igračima neće biti smanjen dobitak zbog ovog poreza.
„Predlog je da se od ovog rješenja odustane i to iz razloga što su raniji pokušaji implementacije ovog rješenja i međunarodna praksa pokazali da ova mjera negativno utiče na ukupne prihode od igara na sreću, koji su za državu veoma važni jer dovodi do bitnog smanjenja prihoda države po tom osnovu, a u pitanju je kategorija varijabilne koncesione naknade. Uvođenje mjere oporezivanja dobitaka utiče na pad uplate kod legalnih priređivača i to u iznosu od oko 30%, što ima negativne reperkusije na prihode koje država ostvaruje od varijabilne koncesione naknade, kao najvažnijeg prihoda od igara na sreću. Stoga je uvođenje mjere oporezivanja dobitaka od igara na sreću u suprotnosti sa proklamovanim ciljevima u Fiskalnoj strategiji,“ navedeno je u primjedbama ove grupacije Privredne komore.
Oni očekuju da će uvođenje ovog poreza generisati fiskalnu evaziju i sivu ekonomiju i to iz razloga što će igrači svoj novac ulagati na strane sajtove i one operatere koji nemaju obavezu plaćanja poreza na dobitak.
Država gubi na varijabilnoj koncesiji
Iz ove Grupacije navode da priređivači već plaćaju varijabilnu koncesionu naknadu od 10 ili 15 odsto, zavisno od vrste igre, na razliku između uplata igrača i isplata dobitaka, a da bi uvođenje poreza na dobitke igračima smanjilo tu razliku, odnosno država bi manje prihodovala od te naknade.
„S obzirom da se varijabilna koncesiona naknada obračunava kao razlika uplate i isplate, umanjenje kategorije uplate u igrama na sreću, usloviće značajne negativne efekte na kategoriju varijabilne koncesione naknade i može se očekivati značajno smanjenje prihoda države po tom osnovu (koji su u prethodnom periodu rasli i za koje se očekuje da će uvođenjem novog onlajn nadzora i dalje rasti). Stoga su realne projekcije da će uvođenje ove mjere umanjiti ukupne prihode države koji se ostvaruju iz djelatnosti igara na sreću. Uvođenje mjere oporezivanja dobitaka imalo bi mnogo veće negativne efekte na koncesioni prihod države, od pozitivnih efekata porasta prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica,“ smatraju priređivači.
Sporna razlika između uplate i isplate
Iz ove Grupacije PKCG imaju primjedbe i na tehniku primjene predloženih rješenja, kao i da postoji kolizija između predloženog Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i važećeg Zakona o igrama na sreću.
„Postoji bitna sadržajna razlika između kategorije dohotka i dobitka u igrama na sreću. Obaveza zakonodavca je da prilikom uvođenja fiskalnih mjera jasno definiše kategoriju koja se oporezuje, osnovicu oporezivanja i stopu oporezivanja. Sa tim u vezi neophodno je da zakonodavac definiše kategoriju: dobitka, odnosno, prethodno, ono što se smatra ukupnim ulogom u igrama na sreću. Takođe vremensko razgraničenje troška/uloga i korespondentne kategorije dobitka veoma značajno utiče na regulisanje ove nove dažbine,“ navedeno je u primjedbama.
Oni navode da se kod različitih oblika priređivanja igara na sreću - kazina, automata, kladionica, lutrijskih igara, ulog različito tretira, pišu Vijesti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
