Hrvatsku čeka dodatno stagniranje ljudskih prava
ZAGREB - Ljudska prava u Hrvatskoj stagniraju, ocijenila je Kuća ljudskih prava Zagreb u svom redovnom izvještaju u kojem se, između ostalog, navodi da iako 21 opština i grad zakonski moraju službeno da koriste jezik i pismo srpske manjine, tu obavezu zanemaruju.
Kako prenosi portal zagrebačkog nedjeljnika Novosti, u izvještaju se navodi i da je prošle godine došlo do više zločina iz mržnje počinjenih u Splitu, Uzdolju i na Braču.
Izvještaj o stanju ljudskih prava za 2019. nastao je na osnovu sistemskog cjelogodišnjeg praćenja i doprinosa više od 40 organizacija civilnog društva i naučnika.
Pregled stanja ljudskih prava objavljen je u trenutku pandemije korona virusa čiji je uticaj na ljudska prava već sada bez presedana, navedeno je u saopštenju dostvljenom medijima.
“U Hrvatskoj u ovakvim okolnostima minimalno možemo očekivati stagnaciju u područjima ljudskih prava u kojima smo zabilježili napredak 2019, a realno je očekivati znatno pogoršanje u područjima gdje nije bilo pomaka prošle godine”, navode autori publikacije.
Ističe se da u 2019. nije bilo jasnog sistemskog napretka, ali ni mjerljivih i vidljivih napora usmjerenih na jačanje i izgradnju sistema zaštite i promocije ljudskih prava.
“Umjesto napretka, kontinuirano svjedočimo problemima i kršenjima ljudskih prava u područjima poput medijskih sloboda i pravosuđa”, navodi se takođe.
Kada je riječ o pravima nacionalnih manjina, ocijenjuje se da ni u prošloj godini nije bilo značajnog napretka u sprovođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koja je otežana uglavnom nepostojanjem odgovarajućih sankcija za nepridržavanje zakonskih odredbi.
Autori navode da ni u 2019. godini vlada nije izradila i poslala u saborsku proceduru izmijenjeni Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina, čime se direktno krši odluka Ustavnog suda i onemogućava ostvarivanje prava nacionalnih manjina na službenu i ravnopravnu upotrebu njihovog jezika i pisma na području Vukovara.
“U većini slučajeva, na institucijama i na znakovima koji označavaju nazive naselja nema znakova na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu; ne postoje ni obrasci i materijali za javnu upravu na jeziku te manjine”, napisano je u publikaciji.
Osim toga, autori ističu zabrinutost zbog zločina iz mržnje počinjenim u Splitu, Uzdolju i na Braču.
Takođe zabrinjavaju i izjave u medijima i na društvenim mrežama koje su posebno usmjerene na srpsku nacionalnu manjinu, a koje karakterišu etnička netrpeljivost, govor mržnje, diskriminacijski govor i istorijski revizionizam.
Spomenuti su i Srbi povratnici koji još uvijek nisu u mogućnosti da ostvare svoja imovinska prava, sprovedu ostavinske rasprave, ostvare vlasništvo te usklade zemljišnoknjižno i katastarsko stanje, zbog čega je njihova imovina i dalje izložena uzurpaciji i devastaciji, prenose Novosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
