Grabar Kitarović: “U Jasenovcu nema mjesta politici”

“Svoje utiske sam izrekla u knjizi. To je mjesto duboke tragedije i gdje nema mjesta politici. Zato sam tamo poslala izaslanika (reditelja i bivšeg logoraša) Branka Lustiga”, rekla je Grabar Kitarović novinarima tokom posjete Gunji u Posavini, prenijeli su mediji.

Predsjednica je podsjetila da je u Jasenovcu bila 22. aprila, na sam dan proboja zatvorenika.

Grabar Kitarović je tamo otišla nenajavljeno i bez pratnje medija, a javnost je o njenoj posjeti obavještena tek saopštenjem iz pres službe hrvatske predsjednice.

U knjizi utisaka je napisala da, kao predsjednica Hrvatske i kao čovjek, “osuđuje zločine mučenja i ubijanja koji su se tu događali”.

“Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom”, upisala je Grabar Kitarović.

Odluka predsjednice da ne ide na komemoraciju u Jasenovac, gdje su bili premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Josip Leko, izazvala je kritiku.

Analitičari ocjenjuju da je to neprimjeren potez koji pokazuje još jednu nesaglasnost između predsjednice, koja je iz opozicione Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Vlade koju vodi Zoran Milanović iz Socijaldemokratske partije (SDP).

Proteklih desetak godina bilo je uobičajeno da komemoracijama u Jasenovcu prisustvuje šef države - tamo su išli Stjepan Mesić i Ivo Josipović, koji su u svojim govorima oštro osuđivali NDH, ustaške zločine i isticali važnost antifašizma za Hrvatsku.

Za razliku od Jasenovca, Grabar Kitarović će, kako su proteklih dana pisali mediji, sredinom maja biti 16. maja održava u Blajburgu, u Austriji, na komemoraciji povodom 70. godišnjice stradanja zarobljenih pripadnika NDH i drugih poraženih vojnih formacija.

Na komemoraciju u Bjaburgu visoki funkcioneri Hrvatsk do sada nisu išli. Ipak, nekoliko premijera i bivši predsjednik Ivo Josipović položili su cvijeće kod spomen-ploče na Blajburškom polju, ali ne na dan komemoracije. Na taj način željeli su da iskažu pijetet prema civilnim žrtvama koje su povlačile s pripadicima kvinsliških vojnih snaga u bjekstvu.

Mediji ocjenjuju da su hrvatski zvaničnici do sada pazili da ne bude izjednačavanja Jasenovca i Blajburga.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, kao i komunista, te Hrvata i drugih, u cilju stvaranja etnički čiste, kvislinške NDH.

U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.

Do sada se znaju imena 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 djece.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.