Garvijan: Ex Yu prva Trampova prava glavobolja

„Poznato lice gleda na ulice i trgove balkanskog grada Sjeverna Mitrovica. ’Srbi su bili uz njega sve vrijeme’, piše na sloganu napisanom na engleskom ispod džinovske slike Donalda Trampa koji gleda na prolaznike", riječi su u kojima britanski medij počinje tekst.

Kako navode, većina građana u gradu u kojem mahom žive Srbi bi se saglasila s tim.

Srbi su uglavnom bili oduševljeni Trampovom pobjedom, ako ništa onda samo zato što je pobjedio suprugu njihovog neprijatelja iz devedestih Bila Klintona koji je predvodio NATO bombardovanje protiv srpskih snaga u Bosni i na Kosovu, piše „Gardijan".

Sada, Balkan je još jednom suočen sa krizom. Granice se preispituju,etničke tenzije rastu i zamjena teritorija se opet pominje kao posljednji način na koji se može sprečiti nasilje.

„Zaboravite Kinu i Bliski istok, bivša Jugoslavija bi tek mogla da izraste u Trampvu prvu pravu spoljnopolitičku glavobolju", ističe „Gardijan".

Prošlog mjeseca izbio je sukob oko srpskog voza prekrivenog sloganom „Kosovo je Srbija" napisanom na više jezika, a koji je poslat ka Mitrovici, piše britanski medij ističući da je riječ o najgoroj krizi u regionu u posljednjih nekoliko godina.

„Većinu na Kosovu čine Albanci, oko 90 procenata ukupnog stanovništva. Iako je voz zaustavljen izvan Kosova, NATO članice Hrvatska i Albanija tražile su od Alijanse da promjeni mirovni plan na Kosovu. Srpski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je da će sa svojim sinovima lično uzeti oružje ukoliko neko bude pretio Srbima na Kosovu", navodi "Gardijan".

Šefica administracije u Sjevernoj Mitrovici Adrijana Hodžić vjeruje da sve te tenzije nemaju nikakve veze sa građanima.

„Na severu Kosova i dalje postoji nada da će ljudi moći da žive bez straha. Lično mi je muka i Prištine i Beograda, žrtve smo političara sa visokih pozicija", navodi ona.

Onda je tu Bosna, navodi „Gardijan".

Granica između dva federalna dijela – srpskog i bosansko-hrvatskog – nakon trogodišnjeg rata tokom devedesetih nikada nije u potpunosti zacijelila. Autonomna Republika Srpska redovno prijeti referendumom o nezavisnosti, dok su neki Srbi prijetili bojkotom institucija u Sarajevu zbog zahtijeva za revizijom odluke Međunarodnog suda o gencidu srpskih snaga tokom rata.

Tu je i Crna Gora, predmet nevjerovatnih političkih previranja prošle godine kada je vlada tvrdila da su ruske institucije pokušale da organizuju državni udar.

Na kraju se Makedonija, najjužnija republika bivše Jugoslavije, bori da formira novu glavu nakon političke krize sa etničkim Albancima. Zemlja je dospjela u centar pažnje kada je kongresmen SAD predložio Trampu da je razbije i podjeli susjedima.

„Makedonija nije zemlja. Žao mi je, ali nije zemlja", rekao je Dana Rorabaher kongresmen koji, kako „Gardijan navodi", redovno brani ruskog predsjednika Vladimira Putina.

„Situacija je katastrofalna", navodi Belgzim Kamberi, etnički Albanac i borac za ljudska prava.„Gotovo dvije decenije poslije rata, ovo nije mir. Albansko i srpsko pitanje nije završeno na Balkanu, to je odnos Izreala i Palestine u Evropi".

Kao i uvijek, region ima problem ne samo sa unutrašnjim razmiricama već i zbog inostranih faktora.

„Evropska unija, pogođena svojim egzistencijalnim problemima, smanjila je ekspanziju na zapadni Balkan. Pristup Trampove administracije i dalje nije jasan. Rusija za to vrijeme poveća svoju moć u regionu i proširi uticaj", piše britanski medij.

Ipak, kako navodi, „Kosovo ostaje ključno".

Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine, ali Beograd to nikada nije priznao. Sporazum pod pokroviteljstvom EU iz 2013. godine obećao je Srbiji nešto brži put ka članstvu, a Kosovu prema statusu kandidata. Ali EU sada ima druge krize na umu, linije podijele su vidljivije nego ikada, ističe „Gardijan".

Na sjevernom Kosovu ulice su pune srpskih zastava, srpski dinar je valuta i jezik je uglavnom srpski. Automobil idu bez tablica, oni sa zvaničnim kosovskim tablicama ih skidaju prije ulaska na sjever. Sa druge strane rijeke Ibar je Južna Mitrovica u kojoj žive uglavnom samo Albanci, ona funkcioniše odvojeno.

„Ukoliko biste doveli nekoga ovdje u Sjevernu Mitrovicu rekli bi da je ovo više Srbija nego Kosovo. Nisam sigurna da je ovo održivo", navodi Hodžićeva.

Kako kaže, regionu bi bilo bolje da je došlo do razmjene teritorija o kojoj se pričalo na pregovorima oko Kosova poslije rata 1999. godina. Sada, neki analitičari ponovo navode ideju o zamjeni teritorija. Sjeverna Mitrovica Srbiji u zamjenu za Preševsku dolinu.

„Sada moramo da biramo između nekoliko loših opcija", ističe ona.

Uprkos nacionalističkim simbolima, među običnim građanima postoji malo apetita za sukobom. Mnogi izražavaju osjećaj bezmoći suočeni sa geopolitički mahinacijama velikih sila.

„Srbi i Albanci su tu najmanje krivi. Političari su stali između dva naroda. Vidjeli smo dosta rata", kaže 74-godišnji Vukoje Utvić.

Neimenovani zapadni doplomata „sa iskustvom u regionu" za „Gardijan" kaže da postoji samo jedan potencijalni sponzor za promjene granice, a to je Rusija. Takođe, on navodi da se ne plaši da bi moglo da dođe do sukoba poput onog iz 2004. godine i napada na Srbe koji su doveli do 30 žrtava.

Svi su, kako kaže, posvećeni briselskom dijalogu i razmjena teritorija nije uopšte pitanje.

„Gardijan" takođe ističe da su diplomate 2017. godinu na Balkanu u političkom smislu opisali kao komšmarnu zbog izbora u Srbiji, rastuće želje za referendumom na Kosovu i početnim manevrima za izbore u Bosni slijedeće godine, a očekuju se i prve optužnice pred novim specijalnim sudom u Hagu za zločine OVK pred kojim bi mogli da se nađu „visoki zvaničnici političke elite" što bi dovelo do nove nestabilnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.