“Farmal”: Predložen pritvor za devet osumnjičenih, istraga protiv 76 osoba

Agencije, Slobodna Dalmacija
“Farmal”: Predložen pritvor za devet osumnjičenih, istraga protiv 76 osoba

Zagreb - Hrvatska Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala predložila je određivanje pritvora za devet lica uhapšenih u jučerašnjoj akciji “Hipokrit”, te donijela nalog o provođenju istrage protiv 76 lica, prenose agencije.

Hrvatska policija uhapsila je juče kompletnu upravu i 26 terenskih radnika farmaceutske kompanije “Farmal” iz Ludbrega zbog sumnje da su podmićivali ljekare širom Hrvatske da bi propisivali lijekove ove kompanije.

USKOK je donio nalog o provođenju istrage protiv 76 lica, od kojih su 49 ljekari i jedan apotekar, te jednog trgovačkog društva osumnjičenih za udruživanje radi počinjenja krivičnih djela primanja i davanja mita, te zloupotrebe i podsticanja na zloupotrebu položaja i ovlaštenja.

Predsjednik Uprave i direktori “Farmala” sumnjiče se da su od 2009. godine do 12. novembra ove godine dogovorili da će nagrađivati ljekare i apotekare u novcu i drugim poklonima vrijednosti od pet do deset odsto od vrijednosti lijekova, koje propišu iz ponude njihove farmaceutske kuće, saopšteno je iz USKOK-a.

S ciljem realizacije tog dogovora, angažovali su 22 radnika i stručna saradnika “Farmala” koji su davali novac, vrijedosne bonove za kupovinu u trgovačkim kućama, te plaćali putovanja na teret “Farmala” za 49 osumnjičenih ljekara i jednog apotekara kao protivuslugu za propisivanje lijeva iz njihove ponude.

Što se tiče 49 osumnjičenih ljekara, za sada protiv njih istraga ide redovnim putem, što ne znači da neki od njih neće biti privedeni.

Optuženo 500 doktora, “Farmal” na mito godišnje trošio oko 3,83 miliona KM

Privođenje svih zaposlenih u ludbreškoj farmaceutskoj kompaniji “Farmal” rezultat je tromjesečne istrage DORH-a i USKOK-a kojom je i službeno razotkrivena korupciona mreža između doktora porodične medicine i farmaceutske industrije.

Istragom je obuhvaćeno 26 zaposlenih “Farmala” i sama kompanija kao pravna osoba, te više od 500 doktora porodične medicine koji su godinama poslovali sa tom kompanijom. “Farmalovi” zaposleni osumnjičeni su za tzv. zločinački poduhvat, dok će protiv 50 doktora biti podnesene krivične prijave zbog primanja mita.

DORH je, inače, potvrdio da je “prva saznanja o mogućem podmićivanju doktora i farmaceuta od strane “farmaceutske kuće” dobio od novinarke “Slobodne Dalmacije”.

Očekuje se da se i njemačka pravosudna tijela uključe u istragu jer je “Farmal” od februara prošle godine u vlasništvu koncerna “Dermafarm”, a postoje dokazi da su Nijemci stimulisali i finansirali ovakvu praksu.

Zaposleni u ludbreškoj kompaniji su tokom zadnjih mjesec dana doktorima donosili evre, a akcijom USKOK-a otkriveno je da je u kancelariju Dražena Dedija, predsjednika uprave “Farmala”, u tu svrhu stizala veća količina evra, koja je navodno čuvana u kožnoj torbi.

USKOK, međutim, nije utvrdio na koji su način evri stizali u Hrvatsku.

Prema podacima kojima raspolaže “Slobodna Dalmacija”, sistem godinama funkcioniše tako da farmaceutska kompanija, u ovom slučaju “Farmal”, raspolaže fiksnim mjesečnim iznosima novca i bonovima za kupovinu raznih proizvoda, koje terenski radnici svakog mjeseca daruju doktorima porodične medicine nakon što im oni dokažu da su taj mjesec propisali određenu količinu lijeka koju distribuiše ta kompanija.

Kao dokaz su morali da predoče spis broja napisanih recepata za “Farmalove” lijekove koji se nalazi u računaru doktora porodične medicine pa je doista nevjerovatno da HZZO nikada nije shvatio što se događa budući da je sistem primarne zdravstvene zaštite informatički umrežan.

Sadržaj tih spisa doktori su često agentima upućivali i porukama preko mobilnih telefona.

Nekoliko puta godišnje doktori porodične medicine su na poklon dobijali skupa putovanja na kongrese, ali su im se finansirala i privatna porodična putovanja.

Treći oblik mita su takozvane akcije na lijekove koje su se, znale pokretati i za lijekove kojima je istekao rok trajanja.

Ludbreški “Farmal” osnovan je 1959. godine, ali kompanija se farmaceutskom djelatnošću počela baviti 1999. godine, i tada prodaje isključivo tzv. generičke lijekove.

Danas na hrvatskom tržištu nude 40-ak lijekova, u vrlo širokom rasponu: od antiepileptika, antidepresiva, lijekova za smanjenje masnoća u krvi, lijekova za gastritis...

Na hrvatskom su tržištu u avgustu 2012. godine kotirali relativno visoko za malu kompaniju, kao 24. po prodaji.

“Farmalova” godišnja prodaja lijekova vrijedna je više od 300 miliona kuna.

Njihov tržišni udio širio se potplaćivanjem doktora za određene količine propisanih lijekova, pri čemu se ta količina s godinama povećavala, dok se postotak za potplaćivanje prosječno smanjivao.

Novac na račun

Prije otprilike pet godina doktori su za propisane lijekove iz “Farmalove” ponude, vrijedne deset hiljada kuna, primali oko 12 odsto provizije, koju su u početku činili bonovi trgovačkog lanca “Konzum” i novac koji im je direktno upplaćivan na njihove žiroračune.

Kasnije su “Konzumovim” bonovima pridruženi i vrijednosni “listići” za kupovinu u “Merkatoru” i “Plodinama”, a plaćanja preko žiroračuna zaustavljena su u trenutku kada je Hrvatskom odjeknula “afera Fajzer”, pa su doktori na brzinu, u strahu, potpisivali da su od “Farmala” primali – donacije.

U cijelom tom razdoblju, doktor je od ludbreške tvrtke mogao zatražiti bilo šta, od feluge za automobile, preko televizora, namještaja, privatnih putovanja...

U decembru 2011. ponovno je uvedeno plaćanje “na ruke”, a ovoga ljeta u opticaju su i evri.

Mreža saradnika

Novčana protivrijednost propisanih lijekova u međuvremenu je porasla, pa su u zadnje vrijeme doktori dobijali po pet odsto provizije na “progurane” lijekove.

Na terenu je doktore u lanac korupcije uključivalo 23 saradnika “Farmala”, a svaki je pod svojom ingerencijom imao oko 70 doktora od Dubrovnika do Vukovara.
Doktori su rijetko odbijali saradnju i to uglavnom zato što su već sarađivali s nekom drugom farmaceutskom kućom.

USKOK-ova istraga pokazala je da je u lanac korupcije uključeno više od 500 doktora, što znači da je “Farmal” na mito trošio oko 14 milijona kuna ( 3,83 miliona KM) godišnje!

NajvećI problem ovog zločinačkog poduhvata je u nesagledivim posljedicama za budžet HZZO-a i još težim za bezbjednost pacijenata koji ne mogu znati da li su rimili lijek zato što su ga stvarno trebali.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana