Evropsa komisija iduće sedmice kažnjava Hrvatsku?
Zagreb - Evropska komisija će vjerovatno naredne sedmice kazniti Hrvatsku zbog spora oko zakona o izručenju, piše Jutarnji list, pozivajući se na Rojters.
Kazna bi takođe mogla ugroziti pomoć EU za unapređenje nadzora granica.
Hrvatska se odmah nakon ulaska u EU našla u nesuglasju sa svojim novim kolegama zbog izmjena zakona o izručenju, donesenih samo nekoliko dana prije pristupanja Uniji, a koji su, navodi Rojters, obezbjedili zaštitu veterana hrvatskog rata za nezavisnost 1991-1995 od istraga u drzavama članicama EU.
Opoziciona Hrvatska demoratska zajednica, optužila je lijevo orijentisanu hrvatsku vladu da ne poštuje propise EU-a kako bi zaštitila bivšeg visokog funkcionera jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića., kog potražuje Njemačka zbog sumnje da je učestvovao u organizovanju ubistva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Bavarskoj.
Izmjena zakona o izručenju neposredno uoči pristupanja Hrvatske EU bio je, kako su tvrdili hrvatski mediji, razlog zbog kojeg je njemačka kancelarka Angela Merkel otkazala dolazak u Zagreb na proslavu koja je povodom priključenja Hrvatske EU bila 30. juna.
Zagreb će vjerovatno ove godine prekršiti i budžetska pravila EU-a zahvaljujući recesiji koja se, kako se navodi, produžila. Očekuje se da Evropska komisija prema Hrvatskoj primjeni član iz pristupnog ugovora koji joj omogućuje da sprovede kaznene mjere ako se prekrše pravila EU, takozvani zaštitni član, odnosno zaštitne mjere predviđene članom 39 ugovora o pristupanju, prenio je list.
"Strpljenje je isteklo. Vjerojatno ćemo pokrenuti zaštitni član", rekao je Rojtersu jedan neimenovani visoki funckoner EK i dodao da će se to vjerovatno dogoditi na redovnom sastanku povjerenika EU-a naredne sedmice.
Vlada u Zagrebu je nastojeći da izbjegne sankcije prošlog mjeseca obećala da će u potpunosti primjeniti evropska pravila.
Dodaje se i da evropska povjerenica za pravosudje Vivijana Reding u pismu hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću od 4. septembra poručila da obećanje da će Hrvatska naredne godine promjeniti način sprovođenje evropskog naloga za hapšenje nije dovoljno. Ona je rekla da bi nepoštovanje pravila moglo dovesti do odlaganja pristupanja Hrvatske zoni Šengena, što je Zagreb odredio kao jedan od svojih prioriteta.
Pozivajući se na dvoje diplomata, Rojters navodi da bi u ovom slučaju Komisija mogla iskoristiti sredstva namijenjena Hrvatskoj za poboljšanje nadzora granica u okviru pripreme za ulazak u Šengen.
Tuđman tražio uklanjanje Perković
Prvi predsjednik nezavisne Hrvatske Franjo Tuđman tražio je uklanjanje nekadašnjeg visokog funkcionera jugoslovenske i hrvatske tajne službe Josipa Perković i svih koji su radili za te službe, pišu hrvatski mediji.
Riječ je o Perkoviću koga Njemačka potražuje zbog sumnje da je učestvovao u organizovanju ubistva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Bavarskoj.
Perković nije izručen Hrvatskoj, jer ga štiti zakon o evropskoj potjernici koji je ograničen do početka avgusta 2002. godine. Hrvatska je taj zakon usvojila dva dana uoči priključenja Evropskoj uniji, 1. jula, a već sutradan od država članica je dobila više od osamdeset zahtijeva za izručenje osoba koje se sumnjiče za zločine i druga krivična djela.
Splitska "Slobodna Dalmacija" objavila je transkript razgovora Tuđamna sa tadašnjim poslanikom u hrvatskom Saboru Vicom Vukojevićem od 5. decembra 1993. godine iz koga se jasno vidi da je tražio uklanjanje Perkovića.
Lišt piše da je Savet za utvrđivanje žrtava državnog terora u inostranstvu, a koji je radio u sklopu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, sačinio prvi izvještaj o 68 likvidacija hrvatskih političkih emigranata po svijetu.
U istom izvještaju se, kako se navodi, iznose imena i prezimena najznačajnijih Udbaša koji su u tome imali ulogu kao plaćenici i egzekutori.
Kada je Vukojević, predsjednik Savjeta, poslao taj izvještaj na više relevantnih državnih adresa, Tuđman ga je pozvao na razgovor.
"Tada sam predsjedniku Tuđmanu rekao da je Perković odgovoran za šest ubistava i četiri otmice. To proizlazi iz dokumenata Udbe. A, zašto Perković do danas nije procesuiran, to je već druga priča", rekao je Vukojević "Slobodnoj Dalmaciji".
Vukojević je bio i na čelu 7. uprave u okviru Ministarstva spoljnih poslova koja se između ostalog bavila i bezbjednosnom provjerom diplomatsko-konzularnog osoblja.
Iz objavljenog dijela transkripta je jasno da je Tuđmana zanimalo koliko je ljudi likvidirano i u kojim razdobljima, posebno od 1945. do 1948. i od 1948. do 1966, odnosno do godine kada je tajnim službama rukovodio Aleksandar Ranković, ali i u periodu od 1967. do 1971.
Tuđmana je, kako je naveo Vukojević, posebna zanimala posebna analiza iz koje bi se vidjelo u kojim radobljima i za vrijeme čijeg vladanja je u sistemu tih službi bilo ubica i agenata, kao i njihova nacionalna struktura - Srba, Hrvata i muslimana.
Vukojević mu je, između ostalog, odgovorio da već ima analizu iz koje se vidi da su za vrijeme Rankovića "namjerno ubijene dvije osobe", a od Rankovića, odnosno o juna 1966. pa do 1971. godine, nakon dolaska Savke Dapčević Kučar i Mike Tripala - 19 osoba.
Poslije nekoliko razmijenjenih rečenica o načinu funkconisanja tajnih službi, Tuđman je Vukojeviću rekao: "Reći ću ti nešto.Već sam rekao svojim najbližim saradnicima da sve te bivše koji su radili u Udbi, ti spominješ tu Perkovića i to ne samo Perkovića, već i sve druge koji su radili da se uklone. I na kraju tu novu našu službu UNS, Službu nacionalne bezbjednosti počinjemo stvarati sa novim ljudima i to ćemo sprovesti. Znači, sve te ljude koji su bili u bivšoj službi ili ovo ako je tačno da su Kopsa, Stipetić (imena im nisu navedena), bili povezani sa tom i takvom djelatnošću, treba ih ukloniti sutra".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
