EU na ispitu: Kako će reagovati na ustaški preporod u Hrvatskoj? (VIDEO)

RT Balkan
EU na ispitu: Kako će reagovati na ustaški preporod u Hrvatskoj? (VIDEO)

„Izgledalo“ je da je Jure Francetić stradao zahvaljujući kvaru na avionu i srpskim seljacima koji su prepoznali krvnika koji ih je slao u Jasenovac. „Izgledalo“, jer po prizorima koji stižu sa koncerata Tompsona, ovaj ustaški general je življi nego ikad.

Hiljade jedva punoljetnih mladića i djevojaka sjatilo se na koncert Marka Perkovića Tompsona u Imotskom, drugi zaredom u ovoj nedjelji.

Na putu ka stadionu gdje se u utorak održavao koncert, ustaškom zastavom okitili su skulpturu pjesnika Tina Ujevića. Policija je sinoć isti scenarij pokušala da spriječi, ali je zapušila uši na uzvikivanje ustaškog pozdrava „Za dom spremni“.

„Znaju li te curice da su mu prve tri zbirke pjesama objavljene u Srbiji i Crnoj Gori na ekavici“, upitao je pisac Velimir Visković.

Djevojke su nosile majice sa stihovima „Kamioni kroz Imotski žure“, čiji je nastavak „voze crnce Francetića Jure, u Čapljini klaonica bila, puno Srba Neretva nosila“.

Mladići su pjevali „Evo zore, evo dana“, pjesmu iz vremena Nezavisne Države Hrvatske nastalu u čast Francetićeve Crne legije. Orili su se stihovi „Oj Hrvati, braćo mila, duboka je voda Drina. Drinu treba pregaziti, a Srbiju zapaliti“.

To su samo neki od primjera ustaštva koji su prethodnih dana počeli da bujaju iz Hrvatske i to među mlađom generacijom. Kako i zašto je ustaštvo vaskrsnulo i koja je uloga Tompsona u tome?

Tompson samo glasnogovornik, ustaštvo odavno oprošteno Hrvatima

Povod za ustaško divljanje bili su koncerti Tompsona kojeg nije bilo u javnosti dvije godine. Ipak, nije propustio priliku da se aktivira pred godišnjicu „Oluje“ i tom prilikom objavi novu pjesmu „Ako ne znaš šta je bilo“.

„Ako ne znaš šta je bilo, nek’ ti kaže Lika, pitaj svaki kamen našeg grada Dubrovnika, pitaj Zadar i Kotare, zide Šibenika, ako ne znaš milo moje, upitaj heroje“, poručuju novi Tompsonovi stihovi.

Pjesma je očigledno smišljena da nove generacije, koje nisu zapamtile takozvani „domovinski rat“, budu zatrovane mržnjom, a za tu namjeru mu očigledno nije bilo potrebno mnogo truda.

U Hrvatskoj se sada vodi rasprava da li bi ustaški pozdrav trebalo zabraniti, kao da je uopšte potrebno premišljati se u vezi sa pozdravom koji su koristile sluge Adolfa Hitlera.

Da li će makar reagovati međunarodna zajednica i Evropska unija, čija je članica Hrvatska?

Očekujemo da reaguje međunarodna zajednica, a ustaški pokret u cjelini su sačuvale obavještajne službe Zapada

„Bježeći ispred ruske vojske i partizana, ustaše su se predavale Britancima i Amerikancima. U sabirnim logorima vršili su trijažu i odlučili da sačuvaju istaknute ustaške oficire. Sklonili su ih od ruke pravde od Australije do južne Amerike i SAD, Kanade“, kaže Karan za RT Balkan.

Namjera je bila, dodaje, da ih čuvaju i organizuju za obračun protiv komunističkih zemalja, ali se to promijenilo kad je komunizam poražen.

„Prekvalifikovali su ih u specijalne formacije za borbu protiv nedemokratskih režima. Hladno prihvataju te profašističke grupe kao nekakve političke strukture koje se bore za prozapadne vrijednosti. Hrvatska je najbolji primjer za to,“ navodi Karan.

Sve organizacije ustaške emigracije uvezali su u krovnu organizaciju – Hrvatsko narodno vijeće, osim Luburićeve u Španiji, podsjeća Karan.

„Potom su u Torontu, pod kišobranom zapadnih službi, prije svega CIA, uspostavili kontakt sa Tuđmanom kao separatističkom strukturom iz jugoslovenskog miljea. Tada je ustaški pokret kolektivno ušao u HDZ. Zato je HDZ brojčano ojačan po pitanju glasača, ali i novca. Gojko Šušak, njihova siva eminencija, imao je direktne veze sa Pentagonom,“ dodaje Karan.

Pomogli su im da stvore ovu proustašku državu, kaže naš sagovornik i upozorava da je „Oluja“ bila američki plan, te da je zato iluzorno očekivati bilo kakvu reakciju Zapada na ustaške pokliče iz Hrvatske.

„Mi se danas čudimo kako oni prihvataju proustaške stavove, kako prihvataju te fašističke pozdrave, kako ne intervenišu? Pa oni su ih stvorili, oni su im pomogli da dođu na vlast, kako bi oni sad bili protiv njih,“ ističe Karan.

Dodaje da je Zapad ustoličio Tuđmanovu proustašku vlast iz straha da je ostatak jugoslovenskog miljea u Hrvatskoj u vezi sa ruskim obavještajnim službama.

Ima li i naše krivice?

Moramo da budemo svjesni da je ustaštvo ideologija većeg dijela hrvatskog društva, te da se oni nisu oslobodili toga, upozorava istoričar i akademik Vasilije Krestić.

U izjavi za RT Balkan kaže i da nismo mi nadležni da Hrvate upozoravamo da nešto nije lijepo, već je naše da toga budemo svjesni, a da naše društvo obavijestimo do kraja.

„Ne treba da se nadamo da ćemo blagim ocjenama prema njihovim šovinističkim nastupima da ih umilostivimo. Mi moramo definitivno da se obračunamo sa tim, ne mislim fizički i ratnički, već da znamo na čemu smo i da znamo da nemamo mogućnosti da utičemo na njih da izmjene svoju filozofiju i ideologiju,“ kaže Krestić.

Problemi su u nama, a ne samo u njima, napominje Krestić i kao primjer navodi da je srpska skupština tri puta izbjegla da proglasi Dan žrtava genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH.

„Bježimo od činjenica. Muzej žrtava genocida nenaučno falsifikujući dokaze smanjuje broj žrtava. Stalno izlazimo u susret i kumujemo toj velikohrvatskoj šovinističkoj i ustaškoj politici,“ kaže Krestić.

Proći će još stotinu godina, a Hrvati se neće osloboditi ustaštva, smatra Krestić, koji je autor knjige „Genocidom do Velike Hrvatske“.

„Ne treba imati iluzija da bilo kakvi naši ustupci njima mogu da ih oplemene i promijene da nas ne mrze. Naša politika je i u prošlosti i danas bila spremna na popuštanje, mirenje i traženje zajedništva, a oni to neće. Moramo toga da budemo svjesni, ne možemo uvijek da se žrtvujemo radi neke budućnosti koje nema i koju Hrvati ne žele,“ zaključuje Krestić.

 

Imotski je srce Hrvatske ovih dana Neka pati kome smeta! pic.twitter.com/GuZT7V867n

— Raleblue (@raleblue) August 8, 2024

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana