Dio članica EU traži oštrije mjere na spoljnim granicama

“Nedavni događaji na spoljnim granicama EU upozoravaju da EU mora da prilagodi postojeći pravni okvir novim realnostima, omogućavajući da se na odgovarajući način pozabavimo pokušajima instrumentalizacije ilegalnih migracija u političke svrhe i drugim hibridnim pretnjama”, navodi se u pismu.

Pismo su, dodaje se, potpisali ministri unutrašnjih poslova Austrije, Bugarske, Kipra, Češke, Danske, Estonije, Grčke, Mađarske Litvanije, Latvije, Poljske i Slovačke. Ministri se u pismu pozivaju na govor o stanju nacije Ursule fon der Lajen, predsednice EK, u kojem je, sredinom septembra, istakla da se “EU suočava s hibevrope što se ne sme tolerisati".

Ovaj dio se, prenosi zagrebački Jutarnji list,, primarno odnosi na granicu Bjelorusije i EU, gdje je "režim predsjednika Aleksandra Lukašenka, poraženog na izborima, sistemski dovodio migrante sa Bliskog istoka. Ali se u obzir uzima i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, koji je 2015. godine svesno pustio migrante prema Evropi izazivajući humanitarnu krizu", gdje potpisnici pisma govore o “državnim akterima koji instrumentaliziraju ilegalne migracije Potpisnice, sve članice Šengenskog sistema traže maksimalni nivo bezbednosti za spoljne granice, ne samo Šengena, već cele EU.

Insistiraju da politika migracije i azila bude otporna na zlouporabu. “Nijedna treća država ne bi trebalo da može da koristi naš sistem azila u svrhu vršenja političkog pritiska i ucene EU-a i njenih država članica, niti da iskkorišćava sadašnje stanje u Avganistanu", navodi se u pismu. Apostrofiraju da su neke države članice, ističući Mađarsku, prihvatile odlučne mere, ali traže zajedničko rješenje na evropskom nivou.

Oni predlažu da se Šengenska pravila moraju uzimati u obzir ilegalne prelaze spoljnih kopnenih i morskih granica i navode nekoliko prijedloga. Kao posebno važan ističu da Šengen ne predviđa fizičke barijere kao meru zaštite spoljnih granica EU-a. Čini se, kažu, da je fizička barijera učinkovita mjera zaštite granice koja služi interesu cele EU, a ne samo državama članicama prvog dolaska.

Ovu legitimnu mjeru treba prioritetno dodatno i adekvatno finansirati iz budžeta EU-a. To bi se, smatraju, takođe trebalo primeniti na Zelenoj liniji, u slučaju Kipra, koja ne predstavlja spoljnu granicu". Potpisnici zaključuju da bi predviđena rješenja trebalo da imaju za cilj očuvanje Zajedničkog evropskog sistema azila smanjenjem faktora privlačenja.

“Takođe bi trebalo predviđeti načine za zaustavljanje zlouporabe sistema azila i manipulisanja ljudskim životima od državnih aktera ili kriminalnih mreža”, zaključuju potpisnici pisma. Politiko, međutim, navodi da se u tekstu ne navodi riječ “pushback”, fizičko isterivanje ilegalnih migracija, ali i da je, kažu, mišljenje nekih diplomata da je riječ o prijedlogu koji poziva na “legaliziranje isterivanja”.

Kao zanimljivo se navodi da među potpisnicima nisu Francuska, Njemačka, Italija, Španija koje su takođe izložene migracionom pritisku.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.