Da li među migrantima u Makedoniji ima i džihadista?
Ne može Makedonija da riješava probleme rata koje su izazvale druge države. Većinu migranata čini mlada muška populacija, čak 90 odsto njih su muškarci. Ako ih je opasnost naterala da bježe, gdje su žene i djeca, kaže makedonski analitičar Milenko Nedelkovski.
Situacija u Makedoniji poslije zatvaranja granica prema Grčkoj zbog najezde migranata na ivici je sukoba. Dodatno zaoštravanje nastupilo je poslije odluke makedonskog predsjednika da uvede vanrednu situaciju i pošalje vojsku u ovaj pogranični dio države, čime je nekoliko hiljada migranata ostalo u tampon-zoni, na prelazu između Grčke i Makedonije.
U međuvremenu, jedna grupa od 300 migranata uspjela je da se probije i pređe na makedonsku teritoriju, a u dogovoru sa UNHCR-om makedonske vlasti su potom obezbjedile vanredni voz i dozvolile migrantima da sa željezničke stanice u Đevđeliji krenu za Srbiju.
Makedonske vlasti su danas najavile da će ubuduće ulazak u Makedoniju biti dozvoljen samo ograničenom broju migranata iz „ranjivih kategorija“.
Jake policijske snage i dalje su raspoređene duž granice sa Grčkom. Međutim, politički analitičar iz Skoplja Milenko Nedelkovski za Sputnjik kaže da je Makedonija previše mala zemlja da bi mogla da se sama izbori sa ovakvom navalom migranata.
Nedelkovski uz to sumnja da su u pitanju „samo“ migranti jer, kako kaže, u pitanju su uglavnom mladi muškarci, što je po njemu neobično, budući da dolaze iz zemlje koja je tradicionalna, i u kojoj se porodica ne ostavlja za sobom.
„U kojoj to državi kad se beži dolaze samo muškarci, a žena i djeca ne?!“, kaže on.
Na pitanje da li će Makedonija da ovo pitanje rešava kao i Srbija — pravljenjem prihvatnih centara — sagovornik Sputnjika kaže da je Makedonija već jednom, poslije rata Srbije i NATO-a, imala prihvatne centre, ali da je tada oko 150.000 Albanaca ostalo u državi što je, ističe on, potpuno promenilo etničku strukturu države.
„Mi u Makedoniji ne možemo da rješavamo probleme rata koje su izazvale druge države. Mi nismo izazvali rat ni u Siriji ni u Iraku. A sada se od nas očekuju da primamo ljude. Sve je to uredu, kad neko kaže da je u pitanju humanitarni dio, to je tačno. Ali, u pitanju su migranti gdje je 90 odsto muškaraca. Gdje su žene i djeca?! Ako je humanitarno, kako to da žene i djeca ne dolaze“, pita on.
Nedelkovski napominje da ne želi da se bavi spekulacijama, ali je veoma indikativno to što je u pitanju vrlo mlada i to muška populacija što, kako dodaje, budi sumnju da se možda među migrantima „kriju“ i pripadnici Islamske države.
Nedelkovski za Sputnjik opisuje i šta rade migranti kada uđu u Makedoniju. On napominje da su građani pograničnih mjesta tražili pomoć od države, jer je su migranti počeli vrlo slobodno da se ponašaju.
„Prvo, ulaze ljudima u kuće i sjedaju za sto. Nisu bili agresivni, ali su ipak izazivali neprijatnost svojim prisustvom“, navodi on.
Incidenti ne prestaju nakon što je makedonska vlada odlučila da uvede vanrednu situaciju u pograničnim zonama na jugu ka Grčkoj i sjeveru ka Srbiji. Tokom sukoba sa policijom njih pet je lakše povređeno. Pojedini migranti se žale na brutalnost makedonskih bezbjednosnih snaga. Međutim, zabilježen je i slučaj kada je jedan migrant ubo nožem policajca u stomak prilikom kontrole dokumenata.
Po ovom pitanju se oglasio i makedonski premijer Nikola Gruevski, poručivši da je pitanje migranata nešto o čemu treba da brine Evropa, dok je portparol makedonskog MUP-a Ivo Kotevski optužio Grčku da, iako je članica EU, uopšte nije kontrolisala granicu i da je, štaviše, organizovano prevozila izbjeglice do granice sa Makedonijom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
