Česti sukobi Milatovića i Spajića
PODGORICA - Predsjednik i premijer Crne Gore posljednja neslaganja imali su zbog neodržavanja sjednica Savjeta za odbranu, „Evrope sad 2“ i neproglašavanja zakona.
Nikoleta Đukanović kaže da nije sporno da političari koriste pozicije vlasti da bi prikupili što više poena, ali da to u posljednje vrijeme postaje vrlo očigledno na relaciji Milatović-Spajić. Iz Milatovićeve kancelarije za odnose s javnošću tvrde da nije riječ o obračunu, već o odgovornosti da se s najviše državne adrese ukaže na propuste.
Kohabitacija koja je postojala od 2020. do 2023. godine između bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjih izvršnih vlasti, bila je izraz političkog i partijskog animoziteta i suprotstavljenih interesa, dok su tokom aktuelne, između šefa države Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, više u igri lična netrpeljivost i borba za prevlast.
Tako docentkinja na Univerzitetu „Donja Gorica“ (UDG) Nikoljeta Đukanović odgovara na pitanje „Vijesti“ da li joj, s obzirom na sve češće sukobe predsjednika i Vlade, odnosno Milatovića i Spajića, izgleda da oni koriste državne funkcije koje obavljaju za partijska prepucavanja.
Kohabitacija je politička situacija u kojoj šef države i premijer pripadaju različitim taborima. Milatović i Spajić u njoj se formalno nalaze od kraja februara, kad je predsjednik napustio Pokret Evropa sad (PES), koji je prije dvije godine osnovao sa šefom izvršne vlasti.
Od tada se njih dvojica sve češće politički sukobljavaju, što direktno, što indirektno, a posljednja neslaganja dogodila su se zbog neodržavanja sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, ekonomskog programa Vlade „Evropa sad 2“ i neproglašavanja zakona koje je ona predložila.
Đukanović ocenjuje da nije sporno da crnogorski političari koriste pozicije vlasti da bi prikupili što više pogodnosti za svoju partiju i sljedeći izborni ciklus, ali da to u posljednje vrijeme postaje vrlo očigledno i neobično na relaciji predsjednik - premijer.
„Kohabitacija koja postoji i formalno od momenta Milatovićevog napuštanja PES-a, sve više ukazuje na primarni cilj političara, ali i na veliku razjedinjenost unutar PES-a i očiglednu mankavost procesa osnivanja te partije,“ rekla je ona.
Sagovornica navodi da česta kritika Vladnih i premijerovih odluka, vraćanje zakona i lični animozitet, govore u prilog činjenici da Milatović pokušava da se sve češće „politički obračuna i odmjeri sa Spajićem,“ ali i da ukazuje na „svoje vrstan žal zbog formiranja tadašnjeg zajedničkog pokreta...“
Spajić i Milatović ušli su u politiku nakon izbora 2020. kao ministri u Vladi Zdravka Krivokapića. Milatović je bio ministar ekonomskog razvoja, a Spajić finansija. PES su osnovali u junu 2022, i on je od tada pobijedio na predsjedničkim i parlamentarnim izborima i preuzeo vlast u nekoliko gradova, uključujući i Podgoricu.
Đukanović kaže da svaka kohabitacija otežava proces demokratske konsolidacije i stabilizacije, ali da u Crnoj Gori, u kojoj postoji vrlo razjedinjena politička scena i fragmentisan parlament, ona predstavlja otežavajuću okolnost za političku stabilnost.
Iz Milatovićevog kabineta „Vijestima“ su na pitanja zašto se predsjednik sve češće oglašava o potezima Vlade i da li na taj način koristi državnu funkciju za politički obračun s nekadašnjom partijom, odgovorili da ne stoje ocjene da je riječ o političkom obračunu sa bilo kim, „već o odgovornosti da se sa najviše državne adrese ukaže na propuste tamo gdje oni postoje, i na taj način poboljšaju javne politike u različitim oblastima.“
Iz Spajićevog kabineta izostao je odgovor na upit „Vijesti“ da li sukobljavanja s Milatovićem imaju veze s državnim funkcijama koje obavljaju ili je to nastavak nekadašnjeg unutarpartijskog obračuna.
Posljednji primjer njihovog sukobljavanja datira od prije nekoliko dana, kad je došlo do polemike o pitanju datuma održavanja sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost. To tijelo nije zasjedalo od 1. februara, zbog čega su se Milatovićev i Spajićev kabinet međusobno optuživali.
Spajić je 30. jula predložio da se sjednica Savjeta održi 2. avgusta, ali je predsjednikov savjetnik za odbranu i bezbjednost Dejan Vukšić odgovorio da je nadležnost šefa države da saziva sjednice i da je on (Milatović) inicirao zakazivanje sjednice za ovu sedmicu.
„Vijestima“ je ranije iz kancelarije šefa države saopšteno da kao glavnog krivca za neodržavanje sjednica vide premijera, dok su iz njegovog kabineta odbacili te tvrdnje, poručujući da se o terminima sjednica komplikovano dogovoriti zbog rasporeda članova Savjeta, te da je neke sjednice otkazao Milatović, pišu Vijesti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
