Budimir: Namjera spriječiti povratak Srba

Agencije
Budimir: Namjera spriječiti povratak Srba

Beograd - Prijedlog hrvatskog zakona o prebivalištu još jedna je u nizu mjera Hrvatske koja je, prije svega, usmjerena ka tome da se oduzimanjem ličnih karata umanji povratak izbjeglih Srba, ocijenila su izbjeglička udruženja u Srbiji, prenose agencije.

Predstavnici ovih udruženja ocjenjuju da se ovim zakonom namjerava i spriječiti da Srbi na lokalnim izborima u Hrvatskoj u maju glasaju za svoje kandidate i stranke.

Predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir rekao je da hrvatske vlasti u posljednje vrijeme pokušavaju da izbjeglim Srbima oduzmu lične karte.

- To znači, jednostavno da nas izbrišu da više nismo državljani, a to bi onda dovelo u pitanje našu imovinu i sve ono drugo što smo imali u Hrvatskoj - rekao je Budimir.

On je naveo da će izbjegli Srbi pokušati preko srpskih predstavnika u Zagrebu, Srpskog narodnog vijeća i poslanika u hrvatskom parlamentu, da urade sve kako se to ne bi desilo i kako bi Srbi koji su rođeni i živjeli u Hrvatskoj, sačuvali svoje prebivalište i boravište.

Potpredsjednik ove asocijacije Rade Matijaš rekao je da bi usvajanjem ovog zakona bilo oduzeto prebivalište izbjeglim Srbima, što bi u praksi predstavljalo veliki problem, jer bi na lokalnim izborima u Hrvatskoj mogli da izgube vlast u nekim mjestima kao što su Knin, Kistanje, Gračac...

On je ocijenio da je ovo učinjeno samo zbog toga što Srbi u pristojnom broju odlaze na lokalne izbore u Hrvatskoj i glasaju, te tako pomažu da srpska zajednica ima svoje predstavnike u nekim opštinama.

- Kada se izbjeglim Srbima iz Hrvatske oduzme lična karta, onda će oni morati prilikom potraživanja svojih prava u Hrvatskoj nastupati kao građani sa prebivalištem u Srbiji, odnosno kao stranci - istakao je Matijaš.

On je upozorio da bi problem imali i penzioneri koji u Hrvatskoj imaju penziju ispod zakonskog minimuma, a imaju prebivalište u Srbiji, jer neće moći da dobijaju hrvatski zaštitni dodatak.

Prema njegovim riječima, problem će se pojaviti kada član porodice, kojem je oduzeta lična karta, poželi da na pradjedovskim grobljima u Hrvatskoj sahrani svog bližnjeg koji je ekshumiran iz neke grobnice.

- Srbiji zamjeram zašto je toliko pedantna u obavještavanju druge strane kada je neko od Srba izvadio legitimaciju Srbije. Vrlo revnosno naš MUP obavještava hrvatski, a kada mi treba nešto da dobijemo iz Hrvatske, to traje po godinu dana i više - rekao je Matijaš.

On je preporučio Srbima koji imaju legitimacije i Hrvatske i Srbije da se ne plaše hrvatskih organa koji im prijete krivičnom odgovornošću da ne mogu imati dva prebivališta.

Predsjednik Koalicije izbjegličkih udruženja Miodrag Linta rekao je Srni da bi usvajanje ovog zakona značilo gubljenje lične karte za one koji ne žive na prijavljenim adresama, što je apsolutno neprihvatljivo.

- Suština priče je da oni koji imaju hrvatske lične karte gube ličnu kartu, koja je osnovni dokument na osnovu kojeg rješavaju svoje probleme, ali ne gube i državljanstvo - rekao je Linta.

Prema Prijedlogu hrvatskog zakona o prebivalištu, do sada su postojala dva pojma - boravište i prebivalište, a sada će Hrvatska uvesti pojmove - privremeno i trajno boravište.

Do sada je sa biračkog spiska moglo biti brisano neko lice samo ako ta osoba podnese zahtjev, a sada to može da učini policija ako utvrdi da lice ne boravi na prijavljenoj adresi.

Štrbac: Cementiranje etničkog čišćenja

U Hrvatskoj bi moglo biti zacementirano etničko čišćenje iz akcije „Oluja” ako bude bio usvojen novi zakon o boravištu, jer bi ogromna većina izbjeglih Srba mogla biti izbrisana iz evidencije hrvatskih građana i ostati bez lične karte, rekao je direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas” Savo Štrbac.

Štrbac je rekao da bi u tom slučaju Srbi, za koje se utvrdi da na prijavljenoj adresi nisu živjeli duže od godinu dana, mogli ostati bez hrvatske lične karte, a samim tim i bez mnogih prva.

Izbrisani Srbi bi, dodao je on, izgubili pravo na obnovu i stambeno zbrinjavanje, zatim biračka prava da biraju i budu birani, čime su mogli uticati na sastav lokalne vlasti, kao i neka lična i imovinska prava, pravo na ličnu kartu i pravo da budu na budućem popisu stanovništva.

- Drastično će se smanjiti broj Srba... Kad ih jednom odjaviš, upravo to će biti zacementirano etničko čišćenje. Jednostavno će se smatrati da su Srbi dobrovoljno otišli, čim neće da se vrate - rekao je Štrbac.

On je napomenuo da je, prema popisu iz 1991. godine, Srba u Hrvatskoj bilo 12,2 odsto, na popisu iz 2001. godine bilo ih je 4,5 odsto, a procjenjuje se da će ih na popisu 2011. godine, koji još nije objavljen, biti jedva tri odsto, dok je pitanje da li će njihov procenat na nekom popisu za deset godina iznositi i jedan odsto.

- Ako se izbrišu iz evidencije i ostanu bez lične karte, izbjegli Srbi ne bi mogli da budu popisani na nekom narednom popisu... Onda će Srba biti zaista u tragovima, čemu će doprinijeti i ovaj zakon o boravištu - rekao je Štrbac.

On je napomenuo da se u hrvatskom parlamentu ovih dana vodi rasprava oko tog zakona i da se predlaže da se ne brišu Srbi koji su podnijeli zahtjeve za obnovu kuća i stambeno zbrinjavanje, dok im se to ne riješi, ali je to manji broj, zbog rigoroznih uslova.

Štrbac je naveo da je Hrvatsku napustilo više od 400.000 Srba, te da, nažalost i na sramotu Hrvatske, još nema rezultata popisa iz 2011. godine, koji bi pokazao koliko je malo Srba.

On je ocijenio da će ovaj zakon sigurno biti izglasan, i naveo da se on donosi zbog biračkih spiskova, jer nigdje na svijetu, osim u Hrvatskoj, ne postoji država u kojoj ima više birača, nego stanovnika.

Prema prijedlogu ovog zakona, do sada su postojala dva pojma boravište i prebivalište, a sada će Hrvatska uvesti pojmove privremeno i trajno boravište.

Do sada se sa biračkog spiska moglo brisati samo ako dotično lice podnese zahtjev, a sada to može da učini policija, ako utvrdi da lice ne boravi na prijavljenoj adresi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana