Abazović: Cilj je da se Crna Gora pomiri

Na sjednici vlade, na čijem je dnevnom redu prijedlog Temeljnog ugovora, rekao i da taj dokument nije iznad Ustava i zakona Crne Gore.

Abazović je kazao da je za vladu razmatranje ovog pitanja jedno od potpuno redovnih aktivnosti, i da ono nije prioritetno za građane, te da mu je pridata pretjerana pažnja.

Ukazao je da su se na račun Temeljnog ugovora čule ne baš korektne primjedbe, koje nisu utemeljene, zbog čega je predočio javnosti, u direktnom prenosu sjednice, o čemu se radi u pojedinim članovima Ugovora koje su bili sporni.

Pročitao je stav 4, koji glasi da je hrišćanska crkva, a ne, ističe, SPC, na prostoru današnje Crne Gore od apostolskih vremena i njenog kontinuiteta - misije, kroz istoriju i pravoslavlje, od uspostavljanja Zetske, Budimljanske i Humske episkopije, odnosno Žičke arhiepiskopije 1219/1220. godine...

"Nigdje se u pasusu ne pominje SPC. Pogledajte se i uvjerite se sami, tekst je javan, pa vidite da li je ovo tačno ili razne interpretacije”, rekao je Abazović.

Odbacio je i primjedbe na član 2, u vezi sa javno-pravnim ovlašćenjima, i tumačenja da se on odnosi na navodno prenošenje ovlašćenja sa države na crkvu.

"To nema veze sa tim, radi se o njihovim ovlašćenjima u skladu sa kanonskim pravom SPC, da ljudima mogu da izdaju krštenicu. Dakle, ko je odlučio da se krsti, da može da dobije papir da je taj vjerski obred urađen na tom mjestu. Ako je tu nešto problematičnno, mislim da je to zlonamjeran komentar", rekao je Abazović.

Rekao je i da ne stoje tvrdnje u vezi sa izgradnjom hramova, jer je propisano da se to odnosi samo na ono što gradi Crkva, gdje je Crkva jedna ugovorna strana.

"Sve što piše odnosi se isključivo na nadležnosti države ili jedne vjerske zajednice (SPC), dok druge zajednice imaju svoja prava i obaveze, one su već uređeni ili će biti, ako se za to iskaže interesovanje na potpuno isto način”, rekao je Abazović.

Ne stoje, kaže, ni tumačenja u vezi sa kulturnim dobrima da će "neko da ponese manastire u Čacak ili Leskovac”.

"Da demistifikujem tu vrstu propagande. Nijedno kulturno dobro ne može da se proda, izmjesti, izuzev u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore", rekao je Abazović.

On je poručio i da ne postoji ugovor koji je iznad zakona i Ustava Crne Gore, o čemu god da se radi.

Takođe, naveo je da uniformisana policija ni inače, ne ulazi u hramove, crkve i džamije, kao ni u hotele sa pet zvjezdica, u obrazovne institucije, skupštinu, osim u slučajevima kad su ugroženi bezbjednost ili zdravlje ljudi, kao što bez naloga, ne može ni na privatan posjed.

"Želimo da se Crna Gora pomiri. Imaćemo identičan tretman prema svim drugim vjerskim zajednicama, koje izraze želju. Zašto je cilj da ovo pitanje sada tretiramo? Možemo i za dva, pet mjeseci, pet godina, ali je cilj da ljudima pomjerimo fokus na nešto što je stvarno važno za životni standard", rekao je Abazović.

Ministar pravde Marko Kovač rekao je da je prijedlog Temeljnog ugovora sa SPC u saglasnosti sa Ustavom i zakonom Crne Gore, te da su neke stvari izmjenjene, a navažnije je da je u saglasju sa tekstovima ugovora koje je Crna Gora potpisala ranije sa katoličkom, jevrejskom i islamskom vjerskom zajednicom.

„Napravili smo uporednu analizu sa ugovorima koji su ranije potpisani. Na osnovu te analize možemo konstatovati da je više od 95 odsto odredbi identično ili veoma slično sa odredbama drugih sporazuma“, podvukao je on.

Kovač je istakao da ni u čemu nije povrijeđen javni interes, niti doveden u opasnost pravni poredak Crne Gore.

Naveo je i da se radi o ugovoru unutrašnjeg prava, i da nema karakter međunarodno-pravnog sporazuma, dodajući da država ima namjeru da sa svim verskim zajednicama uspostavi odnose i prizna najveći mogući stepen vjerskih prava i sloboda s hodno Ustavu i Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava.

„Nisam čuo nijednu pravnu kritiku na normativni dio teksta, već samo političke komentare na pravni dio teksta. Kritike nemaju nikakvog utemeljenja“, istakao je Kovač.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.