Kapović Solomun: Banjaluka postala grad betona
BANjALUKA - Kandidat SNSD-a za odbornika u Skupštini grada Banjaluka Marijana Kapović Solomun rekla je Srni da se ovaj grad u protekle četiri godine, umjesto zelenilom, bavio betoniranjem površina, i to veoma agresivno i bez ikakvih konsultacija sa stanovnicima, a posebno sa strukom.
"Banjaluka je oduvijek bila poznata kao krajiška ljepotica sa mnogo zelenila, koje je njenom stanovništvu pružalo ugodne uslove za život. Procjena je da se u gradu nalazilo više od 23.000 odraslih stabala na zelenim površinama i u alejama", podsjetila je ona.
Solomunova je naglasila da su ove površine pluća svakog grada i da imaju višestruku funkciju.
"Zelene površine stvaraju ugodan ambijenta za život, prečišćavanje vazduha apsorbuju čvrste čestice i prašinu na lisnim površinama, ublažavaju ekstremnu temperaturu, te smanjenjuju nivo buke, što je od posebnog značaja u urbanim zonama", navela je ona.
Prema njenim riječima, kakav je pristup i stav gradskih otaca o zelenoj matrici Banjaluke govori i činjenica da najveći grad Republike Srpske ima svega dva zaštićena područja, pećinu Ljubačevo i Univerzitetski grad gdje su smješteni rektorat i neki fakulteti.
Solomunova podsjeća da je u proteklom periodu organizovana sadnja stabala zajedno sa maturantima srednjih škola i to mjesto je nazvano Aleje maturanata, a 2018. godine je posađeno 115 stabala divljeg kestena na prostoru zelene površine tvrđave Kastel.
"U Ulici Branka Popovića 2019. godine zasađeno 114 stabala lipe, a 2020. godine 105 stabala katalpe na području kod Univerzitetskog kliničkog centra u znak zahvalnosti medicinskom osoblju u toku pandemije virusa korona. Takođe, Aleja maturanata je podignuta i pored nove ulice koja povezuje Paprikovac i Lauš", rekla je Solomunova.
Međutim, naglasila je ona, veliki broj stabala podignutih u alejama je potrgan zbog betoniranja površina koja često nisu bila u skladu sa Regulacionim planom.
"Porazna je činjenica da nijedan novi drvored nije podignut u posljednje četiri godine, osim stihijskog, nestručnog i neplanskog zasađivanja velikog broja stabala na malim površinama /primjer takozvanog Parka oslobođenja, zelene površine kod "Kajaka"/ ne vodeći računa u potrebnoj gustini sadnje, naročito u gradskim sredinama. Na sceni je princip `posadi i uslikaj se`", istakla je Solomunova.
Ona smatra da se ne smije zaboraviti i šta simbolizuju zasađena stabla, a kao primjer za to navela je 52 stabla u banjalučkom naselju Šargovac koja simbolizuju isti broj stradalih učenika koji su zločinački ubijeni 7. februara 1942. godine i koji nikada ne smiju biti zaboravljeni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
