Rupe na putevima i loša rasvjeta muče mještane Lazareva

Jedna od njih je i Svjetlana Ignjić, koja je istakla da su odvodi oborinskih voda često začepljeni, što dovodi do toga da se voda zadržava na putu.

- Kada pada kiša, naša djeca često mokra odlaze u školu, jer ih vozila uprskaju - kazala je Ignjićeva.

Prema njenim riječima, posebno je taj problem izražen u ulicama Zmaj Ognjenog Vuka i Vojvode Prijezde, koje vode do Osnovne škole “Borisav Stanković”, gdje dnevno prođe više stotina djece.

- Javili su nam se i mještani ulice Despota Stefana Lazarevića u kojoj je problem rasvjeta, koja često ne radi, a veliki broj manje djece se boji kada noću idu iz škole - pojašnjava ona te dodaje da vozači često nepropisnom brzinom saobraćaju u toj ulici i da ju je potrebno rekonstruisati zbog velikih rupa.

Predsjednik Savjeta MZ Lazarevo Igor Vidović ističe da veliki problem predstavlja visoka trava, koju nadležni kose dva puta godišnje.

- Apelujemo na njih da način košenja bude izmijenjen i da kritične tačke, poput dječijih igrališta i pružne trouglove preglednosti kose češće, a onda ostatak naselja može i da sačeka - kazao je Vidović.

Prema njegovim riječima, još mnogo problema je neophodno riješiti.

- Rupe na putevima je neophodno krpiti više puta, a ne jednom godišnje i to selektivno. Potrebna je i sanacija klupa, kanti za smeće, zatim bolje osvjetljenje pješačkih prelaza u pojedinim ulicama. Zamislite samo da smo prije nove saobraćajne revolucije imali dva ležeća policajca, dok ih sada imamo 14. Čak tamo gdje smo od Gradske uprave tražili, u ulici Stevana Musića kojom prolaze kamioni velikih nosivosti, a inače ne bi smjeli, služba je odgovorila da se treba provjeriti opravdanost i primijeniti struka - rekao je on.

Mladić koji je odrastao u ovom naselju Viktor Čubrilović ističe da je potrebno urediti prostor oko Lendrinog mlina. On je rekao da je ovo bio jedan od najstarijih mlinova na području Banjaluke, a ovaj naziv je potekao od mještana Lazareva, jer je taj mlin čuvao starina Lendro i mljeo žito krajem 19. vijeka.

- Da ovaj stari mlin predstavlja i turistički potencijal prepoznali su mještani našeg naselja te su taj prostor uredili kao etno-park za svoja druženja i okupljanja - rekao je Čubrilović.

Kako kaže, poznati Cikara je to održavao i čuvao, ali nažalost poslije njegove smrti taj prirodni dragulj u ovom naselju propada godinama.

- Mještani su tu često održavali i kosili, ali su polagali nade da će grad prepoznati značaj tog mjesta i pomoći im u održavanju, ali to se nije desilo - ističe on.

Mještani tvrde da su se više puta obraćali Gradskoj upravi da bi bili riješeni ovi problemi, ali do sada, kako ističu, nisu naišli na razumijevanje.

Iz Gradske uprave za “Glas Srpske” kažu da program uređenja gradskog zemljišta nije usvojen na sjednici Skupštine grada.

- Građani MZ Lazarevo još mogu dostaviti prijedloge putem predstavnika MZ za izgradnju i uređenja na njenom području - istakli su iz Gradske uprave.

Prijedlog

Mještani predlažu da Lendrin mlin bude uvršten kao potencijalna turistička atrakcija Banjaluke i da budu uložena dodatna sredstva u njegovo uređenje, jer bi privukao turiste, a i Banjalučanima pružio mjesto gdje mogu pobjeći od gradskih gužvi.

- Tu je i divno šetalište, koje vodi do same obale Vrbasa, gdje ljudi mogu šetati i opuštati se. Danas je rijetkost da postoji nešto takvo u nekom naselju. To bi značilo pogotovo starijim mještanima Lazareva, da mogu uživati sa svojim unucima i dječicom - kazao je Viktor Čubrilović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.