Radojičić: Pametni grad znači kvalitetniji život građana i nova radna mjesta

Ako to omogućite i koncept pametnog grada, ka kojem težimo, prirodno će biti bliži građanima, ističe gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić u razgovoru za Srpskainfo, o planu da se Banjaluka razvija u prvi pametni grad u Srpskoj i tome kakvu će korist od toga imati građani.

– Ako gradite naučnotehnološki park u kojem će ovdje moći da radi nekoliko hiljada ljudi, za veliku platu, to je opšti interes. Drugo, svakoga interesuje da što brže i što lakše završi neku uslugu i da ne mora danima ili sedmicama da ganja papire, a da mu uvijek nedostaje jedan papir, te da hoda od kancelarije do kancelarije. Kada to bude mogao uraditi elektronski – podnijeti dokumenta, zahtjev, komunicirati sa službenikom i dobiti odgovor ili dozvolu, to će za građanina predstavljati ozbiljnu korist – naglašava Radojičić.

Šta u praksi znači koncept “Banjaluka – pametni grad” o kojem se sve češće govori?

Radojičić: To je novi standard u razvoju lokalnih zajednica širom svijeta i gradovi jedan po jedan preuzimaju koncept pametnog grada, koji je širok, neograničen i može da se primijeni na bilo koju oblast. U osnovi, treba da se poboljša kvalitet života, pojednostavi i poboljša obavljanje usluga koje se rade u gradu.

S jedne strane, to je administracija, da na daljinu, putem računara ili mobilne aplikacije možete da dobijete bilo koju informaciju ili dokument. S druge strane, to su komunalne usluge, da automatizujete i modernizujete vodosnabdijevanje i snabdijevanje toplotnom energijom i slično.

S treće strane, to su usluge poput saobraćaja, u kojima modernizujete regulisanje saobraćaja i semaforske raskrsnice, autobuska stajališta, učinite dostupnim informacije o redu vožnje, u svakom momentu raspored svakog autobusa javnog prevoza i slično.

Dakle, to je poprilično širok pojam, u sklopu kojeg sve možete da modernizujete i unaprijedite. Konkretno, Banjaluka je usvojila taj koncept gledajući narednih 10-20 godina, gdje želimo da sve različite oblasti života polako unapređujemo, da je građanima lakše, jednostavnije i brže da urade neki posao.

To građanima sada možda djeluje pomalo futuristički, posebno kada se pogledaju i problemi poput komunalnih?

Radojičić: Često kažem da mi u Banjaluci moramo da rješavamo i probleme iz 19, 20. i 21. vijeka. Imate neka elementarna komunalna pitanja, da negdje dođe voda, a istovremeno ne možete zanemariti da živite u vremenu IT tehnologija i da preskočite činjenicu da se oko nas sve digitalizuje i razvija, i da ćete ostati zatvoreni i nećete moći da komunicirate sa okolinom ako ne usvajate sve moguće digitalne tehnologije.

U Banjaluci ima nekoliko segmenata na kojima se radi. Jedan je elektronska skupština, odnosno modernizacija, tako da svi materijali budu elektronski, te da građanima budu dostupni ti materijali putem jednostavnih mobilnih aplikacija ili računara.

Drugi segment su elektronske dozvole, a Banjaluka je sada u pilot projektu za elektronske građevinske dozvole. To podrazumijeva da se elektronski dostavljaju određeni materijali i da možete da dobijete i odgovor na zahtjev za dozvolu.

Treći segment su elektronski registri. Već postoji elektronski registar raznih procedura, pravilnika i obrazaca, a takođe postoji i mogućnost e-registracije preduzetnika -om i Ministarstvom za naučnotehnološki razvoj smo proveli javni poziv i izabrali deset pilot projekata, takođe iz koncepta “pametni grad”. Bila je velika zainteresovanost, javile su se sve velike i male domaće kompanije i fakulteti.

Imali smo 56 prijava, od kojih je odabrano deset najboljih, koji treba da se primijene do kraja godine. To znači da ćemo dobiti pametno autobusko stajalište, GPS praćenje određenih autobusa javnog prevoza, da ćemo dobiti indikaciju stanja otpada, kontejnera i prikupljenog otpada na nekoj lokaciji, elektronsko zvučno oglašavanje na pješačkim prelazima za osobe s invaliditetom.

Dobićemo i veb dostupnost određene ponude proizvoda sa jednog ruralnog područja, koje je pilot zona, i slično. Znači, to je deset projekata iz različitih oblasti koji su nukleus, da se to sutra proširi svuda u gradu i da od toga imaju korist svi građani, ali i pojedinačne fokusne grupe kao što su osobe s invaliditetom, stanovništvo u ruralnim područjima itd.

I uspostavljanje naučnotehnološkog parka je dio koncepta “pametni grad”. Kako to treba da doprinese razvoju grada i u kojoj je fazi?

Radojičić: To je jedna od strateških razvojnih stvari za grad, ne samo koncepta pametnog grada, već spada i u prvi strateški cilj grada, a to je poslovno okruženje, investicije i zapošljavanje.

To nije samo akademska istraživačka institucija, već se radi o onom što bi se nekad zvalo industrijskom poslovnom zonom. To je prostor na kojem se razvijaju kompanije koje se bave modernim tehnologijama i kreativnom industrijom, a gdje će u budućnosti moći da rade hiljade ljudi.

Kao što smo razvijali poslovnu zonu u Ramićima ili u Jelšingradu, sada je koncept da se razvija ono što je napredno i što zapošljava mnogo ljudi koji dobro zarađuju, imaju dobre plate i mogu da rade za bilo koju kompaniju širom svijeta.

Gdje je predviđen takav park?

Radojičić: Kandidovali smo prvobitno tri lokacije, ali svaka ima svoje administrativno-imovinske probleme. Najinteresantniji nam je dio kasarne u Lazarevu, koji je napušten i zapušten, ali do danas nemamo saglasnost Oružanih snaga, iako je ona optimalna po mnogo čemu.

U ovom momentu joj ne možemo pristupiti i zato smo kandidovali četvrtu lokaciju, koja se nalazi u nastavku studentskog kampusa, na zemljištu koje je gradsko, iza Delta centra i novog fudbalskog stadiona. Tu postoje riješeni imovinski odnosi i moguće je relativno brzo pristupiti realizaciji tog prostornog rješenja.

Sada zajedno s Ministarstvom, Inovacionim centrom Banjaluka i UNDP, a ima i još zainteresovanih stranih partnera, treba da uradimo studiju izvodljivosti na toj konkretnoj lokaciji i da idemo u realizaciju.

Postoji popriličan interes stranih partnera za to, od EBRD, EIB, UNDP, USAID, i svi su izrazili interesovanje da rade na tome. Ali i u samom gradu će biti veliko interesovanje, jer u Banjaluci već hiljade ljudi radi u IT sektoru, od slobodnjaka do velikih kompanija, i postoji potencijal da se još nekoliko hiljada ljudi zaposli i da odavde radi za bilo koga u svijetu.

Koliko je virus korona promijenio način rada gradske uprave?

Radojičić: Virus korona je pogurao potrebu za komuniciranjem na daljinu. Pošto je dio firmi radio na daljinu, kao i dio uprave, pojavila se potreba i da se komunikacija između stranke i administracije obavlja, kad god je to moguće, na daljinu. Dakle, da elektronski dostavljate zahtjev, dokumente i da na isti način dobijate odgovore, dozvole i slično.

Situacija u kojoj se zahtijevalo smanjenje broja kontakata pogurala nas je ka ovom digitalnom svijetu i potrebi da se usluga obavi bez direktnog neposrednog kontakta, čekanja u redovima, gužvi u prijemnim kancelarijama i slično. Na neki način je pogodovala razvoju digitalnog svijeta, što vidimo i po tome što se jako proširila onlajn prodaja u ovom periodu, a e-usluge dobile na važnosti i potrebi.

Mi smo se prilagođavali preporukama kad je riječ o broju osoba, čekanju, distanci, a ono što je bilo dostupno elektronskim putem je zavisilo od same softverske podrške i to smo radili koliko god smo mogli, a u skladu i sa zakonom. Još naši zakoni nisu na praktičan način riješili pitanja elektronskog potpisa, a tu još postoji problem i svih elektronskih dokumenata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.