Šta otežava rad banjalučke Hitne pomoći
Veliko je opterećenje na Službu hitne medicinske pomoći, koja sa trenutnim brojem medicinskih radnika i sanitetskih vozila otežano može da odgovori na zahtjeve svih lica koja im se obraćaju za usluge, navedeno je u saopštenju banjalučkog Doma zdravlja.
Iz ove zdravstvene ustanove apeluju na građane da se javljaju na preglede samo ako zaista imaju hitne tegobe, jer je u proteklom periodu, naročito u toku ljetnih mjeseci, veći broj pacijenata u Službu hitne medicinske pomoći dolazio na preglede bez jasnih hitnih medicinskih indikacija.
- Hitni slučajevi su ona stanja kod kojih bi neukazivanjem hitne medicinske pomoći moglo doći do smrtnog ishoda, ozbiljnog pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta ili nastanka invaliditeta - pojasnili su iz Doma zdravlja.
Kako ističu, trijaža i procjena stepena hitnosti jeste obavezni dio u procesu rada, koji se primjenjivao i ranije, sa ciljem prioritetnog zbrinjavanja urgentnih, teško oboljelih ili povrijeđenih pacijenata.
- Trijažu pacijenata u Službi hitne medicinske pomoći vrše doktori urgentne medicine, a na osnovu znanja stečenih kroz dugogodišnje fakultetsko usmjereno obrazovanje, ali i obrazovanje stečeno specijalizacijom, kao i dugogodišnjim iskustvom stečenim kroz rad u Službi hitne medicinske pomoći - naveli su iz ove ustanove.
Urgentna stanja, kako kažu, procjenjuju se na osnovu indeksa urgentnog zbrinjavanja, u skladu sa međunarodnim propisima i smjernicama.
- Pacijentima koji su se javljali u ovu službu, a čije zdravstveno stanje nije bilo opasno po život, oduvijek su se naplaćivale usluge, što je slučaj i u drugim lokalnim zajednicama - saopštili su iz Doma zdravlja.
Prema njihovim riječima, primjetno je povećan broj naplaćenih usluga, s obzirom na povećanje broja pacijenata koji se javljaju na preglede bez prijeke potrebe.
- Ovakav trend nije primijećen samo u Domu zdravlja Banjaluka, već i u svim drugim gradovima Republike Srpske - naveli su oni i dodali kako nijedan pacijent koji je okarakterisan kao hitan od strane doktora urgentne medicine do sada nije platio usluge pružene u Službi hitne medicinske pomoći.
Kako ističu, pacijenti koji imaju povišenu temperaturu ili druge tegobe koje ne spadaju u red hitnoće prvog stepena, mogu se svakim danom, pa i u dane vikenda, javiti u timove porodične medicine.
- Razumijemo da pacijenti mogu da budu zabrinuti za svoje zdravstveno stanje, ali dolaskom u Službu hitne medicinske pomoći zbog zdravstvenog problema koji ne spada u hitna stanja dodatno se vrši pritisak na rad timova koji prioritetno moraju zbrinjavati vitalno ugrožene pacijente, kako u stanici hitne pomoći, tako i na terenu - pojasnili su iz Doma zdravlja.
Zabrinutost
Kako navode, podatak da je Dom zdravlja dva puta u toku tekuće godine raspisivao konkurse za zaposlenje sedam doktora u Službi porodične medicine te da su se na iste prijavila samo dva doktora, od kojih je jedan u međuvremenu i odustao, veoma je zabrinjavajući.
- Takođe, ove godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS odobrilo je deset specijalizacija iz porodične medicine, odnosno pet specijalizacija iz urgentne medicine, na koje se javilo ukupno pet zainteresovanih doktora - rekli su oni.
Prema njihovim riječima, ovaj podatak nam pokazuje da ćemo u narednom periodu, zbog nedostatka i manje zainteresovanosti mladih doktora za ove grane medicine, imati veliki problem u popunjavanju timova porodične i urgentne medicine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
