Na području Banjaluke nestaju staništa šarke i barske kornjače
BANjALUKA - Banjaluka obiluje raznim zaštićenim vrstama biljaka i životinja, a neke od strogo zaštićenih su ris, dabar, vidra i čak 30 vrsta šišmiša, međutim, mnoge od njih nestaju ili nisu dovoljno istražene.
Pojasnili su ovo iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta i dodali da su na području grada najprisutnije grabljivice, sove, ptice močvarice uz Vrbas i ptice pjevačice u šumskim i planinskim područjima Manjače i Starčevice.
- Zaštićene su gotovo sve vrste ptica, od čega je oko 250 strogo zaštićeno. Od ostalih grupa životinja uredbom su zaštićeni mnogi gmizavci i vodozemci, a susreću se razne rijetke vrste čija staništa nestaju, kao što su vodenjaci i mukači, a od gmizavaca šarka ili barska kornjača - istakao je za “Glas Srpske” predsjednik ovog društva Jovica Sjenčić.
Dodao je postoji oko 30 strogo zaštićenih vrsta riba, a u Vrbasu plivaju mladica, bjelica i krkuše.
- Imamo mnogo rijetkih ili endemskih vrsta insekata, ali oni, nažalost, nisu istraživani ili nisu dobro obrađeni, pa ih je jako malo zaštićeno po propisima - naglasio je Sjenčić.
Prema njegovim riječima, najpoznatije vrste su leptiri, vilini konjici i tvrdokrilci, koji su jako važni za ekosistem, a javljaju se na travnjacima, uz obale Vrbasa ili u šumskim krajevima.
- Na našim područjima postoji oko 300 vrsta zaštićenih biljaka, a jedno od najvažnijih područja za rast endemskih ili rijetkih biljaka je kanjon Vrbasa i kanjon Ugra - kazao je Sjenčić i dodao da u gradu raste sedam strogo zaštićenih i 11 zaštićenih vrsta gljiva.
Pojasnio je da na teritoriji grada postoji jedno zvanično proglašeno zaštićeno područje “Univerzitetski grad”, koje ima kulturno-istorijske vrijednosti i značajne pejzažne arhitekture.
- Pored ovog, postoje spomenici prirode, a to su pećine Mišarica i Ljubačevo. Planirano je da se zaštite kanjon Vrbasa i Trešnjik, kao i kanjon Ugra - kazao je Sjenčić.
Pojasnio je da su životinje kod nas zakonski zaštićene na nekoliko načina, a najosnovniji je po domaćim propisima.
- Zaštita divljih životinja regulisana je u Uredbom o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama. Pored domaće, postoji i međunarodni kriterijum zaštite koji se kod nas takođe poštuje - zaključio je Sjenčić.
Aktivnosti
Iz ovog društva kazali su da su do sada organizovali predavanja sa djecom u školama kroz radionice sa štandovima, istraživačkom opremom i raznim preparatima, kao i u sklopu Noći muzeja i Festivalima nauke.
- Imamo u planu sprovođenje naučno-popularnih predavanja i projekcije filmova o domaćoj prirodi. U procesu je pokretanje časopisa koji bi izlazio periodično i objavljivao zanimljive priče o prirodi i ljudima iz naših krajeva - pojasnio je Sjenčić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
