Grijanje na biomasu pokazalo se kao odlično rješenje

Iako su pojedini imputi u proteklom periodu poskupjeli, u toplanama u ova tri grada ističu da u ovoj sezoni ne namjeravaju podizati cijenu grijanja.

"Eko toplana" Gradiška je, sada već davne 2014. godine, izvršila transformaciju, pa je sa mazuta, kao sirovine za proizvodnju toplotne energije, preorijentisana na biomasu.

- Odmah nakon tog prelaska ostvarene su znatne finansijske uštede, prvenstveno za nabavku sirovine. Za sezonu prije prelaska na biomasu, trošak mazuta kao energenta iznosio je oko 1.300.000 KM, dok je trošak biomase prve sezone iznosio oko 600.000 KM - precizirali su iz "Eko toplane" Gradiška.

Ovaj trend se, kako su dodali, nastavio do danas, tako da su troškovi biomase bili niži za dva do 2,5 puta svake naredne godine. U tom periodu rasle su cijene drveta, ali je cijena grijanja zadržana do danas.

- Prelaskom na biomasu koriste se domaći resursi, tako da je korist višestuka, pošto su zaposleni domaći kapaciteti, kako na obezbjeđenju domaće sirovine, tako i izostankom kupovine mazuta na inostranom tržištu - istakli su iz "Eko toplane" Gradiška.

Kako su dodali, prelaskom na grijanje biomasom, stanovnici Gradiške kao benefit su dobili dvadesetčetvorosatno grijanje, uz cijene koje se nisu mijenjane od 2014. godine. Pored toga, kako ističu, od 2014. godine u Gradišci se znatno smanjila emisija CO2, čime se od tada proizvodnjom toplotne energije ne zagađuje životna sredina.

- Upravni odbor "IEE Technology " na početku sezone grijanja 2021.-2022. donio je odluku da se cijena grijanja neće mijenjati, uprkos povećenju cijena svih energenata na svjetskom i domaćem tržištu - ističu iz "Eko toplane" Gradiška.

U ovoj godini nije planirano poskupljenje toplotne energije ni u Prijedoru, iako je, kako ističu iz tamošnje "Toplane", došlo do značajnih poskupljenja energenata koji se koriste u proizvodnji (električna energija, dizel gorivo).

- Inače, sagalasnost na promjenu cijene daje Skupština Grada Prijedora, ali "Toplana" nije uputila zahtjev za povećanje odnosno usklađivanje sa povećanjem troškova proizvodnje - ističu iz "Toplane" A.D. Prijedor.

Zoran Dragojević, izvršni direktor tehničkog sektora u prijedorskoj "Toplani", ističe da je i na njihovom primjeru apsolutno potvrđeno da je biomasa ispravno rješenje sa više aspekata.

- Troškovi energenta praktično su prepolovljeni u odnosu na mazut. Emisija čestica i gasova smanjena je i dovedena u EU okvire za ovaj tip postrojenja. Zbog tehnologije sagorijevanja, i načina rada kotlova na biomasu, uveden je dvadesetčetvorosatni režim grijanja, što je benefit za korisnike. Angažovana su lokalna preduzeća koja se bave prodajom i preradom drvnih sortimenata, te sav novac od energenta ostaje u lokalnoj zajednici - pojašnjava Dragojević.

U ovoj godini, odnosno sezoni grijanja, nije planirano povećanje cijene grijanja ni u Banjaluci, iako su u proteklom periodu "Eko toplane" imale značajno povećanje cijena pojedinih inputa, posebno u posljednje vrijeme kada je primjetno značajno povećanje rasta cijena odnosno inflacije u cijelom svijetu.

I u ovom preduzeću ističu da sve analize i rezultati koji su ostvareni u protekle četiri godine pokazuju da je promjena energenta u sistemu daljinskog grijanja u Banjaluci dala višestruke pozitivne efekte.

- Prije svega, smanjeni su značajno troškovi energenta. Naime, troškovi proizvodnje toplotne energije na drvnu sječku u odnosu na mazut manji su dva do tri puta, u zavisnosti od kretanja cijena mazuta na svjetskom tržištu. Prema trenutnim cijenama troškovi proizvodnje toplotne energije na drvnu sječku su niži tri puta u odnosu na proizvodnju na mazut - pojašnjavaju iz "Eko toplana" Banjaluka.

Drvna sječka je, podsjećaju, domaći energent kojeg Republika Srpska ima u dovoljnim količinama, tako da je kroz ovu promjenu obezbjeđena energetska nezavisnost Banjaluke u odnosu na kretanja energenata na svjetskom tržištu, posebno u pogledu cijena i raspoloživih količina.

- U odnosu na mazut koji je fosilno gorivo i veliki zagađivač, biomasa je ekološki mnogo prihvatljiviji energent koji je u pogledu emisije CO2 prirodno neutralan. Na ovaj način značajno je smanjeno zagađenje vazduha u Banjaluci, a proces dekarbonizacije, bar kada je riječ o sistemu daljinskog grijanja u našem gradu je skoro pa u potpunosti završen. Podjećanja radi, krajnji rok za završetak ovog procesa u Evropskoj Uniji, a prema "Zelenoj agendi" je 2050. godina. Na ovaj način, Grad Banjaluka je već četiri godine na mapi 'zelenih' gradova, bar kada je riječ o sistemu daljinskog grijanja - ističu iz "Eko toplana" Banjaluka.

Pritom, kako ističu, prelaskom sa mazuta na drvnu sječku, "Eko toplane" su kao najveći kupac ovog energenta u Republici Srpskoj dale značajan podrstrek razvoju tržišta biomase u Republici Srpskoj koja u tom pogledu rapolaže velikim potencijalom. Na taj način došlo je po povećanja privredne aktivnosti i novog zapošljavanja, ali su stvorene i pretpostavke za nova zapošljavanja u narednom periodu kao i samo proširenje privredne aktivnosti.

- Svakako, jedan od bitnih pozitivnih efekata jeste i pozitivan uticaj na spoljnotrgovinski bilans Republike Srpske jer je značajno smanjen uvoz mazuta u Republiku Srpsku. Takođe, jedan od bitnih efekata je obezbjeđenje dvadesetčetveročasovnog grijanja u našem gradu čime je značajno povećan kvalitet grijanja i konfor samih korisnika - naglašavaju iz "Eko toplana".

Podsjetimo, ranije nam je i Zoran Govedar, profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, izjavio da je od ogromnog značaja za nerazvijene i male zemlje da imaju dovoljno sopstvenih energenata i da je njihova cijena stabilna naročito u zimskoj grijnoj sezoni, kada su stanovništvu potrebne veće količine toplotne energije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.