Godišnje »prospemo« 50 miliona kubika vode

Pokazala je to revizija učinka koju je uradila Glavna služba za reviziju javnog sektora RS, a kojom je obuhvaćen period od 2011. do 2014 godine.

Da stvar bude gora, negativan trend se i dalje nastavlja, a distributivni gubici se i dalje povećavaju, pokazuje ovaj dokument.

Da je gubitak polovine proizvedene vode i više nego strašan, pokazuje podatak da je ekonomski isplativa i prihvatljiva varijanta, po dokumentima i standardima, da ide najviše do 20 odsto od ukupne količine.

Podaci iz razvijenijih evropskih zemalja pokazuju da se distributivni gubici u isporuci vode kreću od sedam do deset odsto, što samo još jednom pokazuje koliko je u RS "rasipništvo" kada je izvor života u pitanju.

Inače, revizori su analizom obuhvatili sva veća preduzeća koja se bave isporukom vode u RS, gdje samo vodovod u Banjaluci ima manje gubitke od prosjeka, i to oko 40 odsto.

Iz banjalučkog vodovoda su naveli da su po prijemu revizorskog izvještaja imali određene primjedbe na dio sadržaja, ali da je u suštini sve tačno.

"Gubici do 20 odsto jesu optimalni, ali nikada nije napravljena analiza na državnom nivou da vidimo šta bi se trebalo uraditi da se dođe do tog broja. Imamo neki interni plan kako bismo riješili ovaj problem na nivou grada, a to je zamjena dotrajale mreže na godišnjem nivou od oko 16 kilometara cjevovoda, što je oko dva odsto ukupne dužine, što bi koštalo oko dva miliona maraka. Nažalost, za tako nešto nam trebaju vrijeme i pare, kojih nema, a mogle bi se naći na više načina, recimo poskupljenjem, po kojem bi metar kubni iznosio 0,25KM, nekim kreditom ili iz budžeta Vlade", kazala je Branka Trninić, direktorica "Vodovoda" Banjaluka.

Najčešći uzroci ovako dramatičnog gubitka vode, kako se navodi u reviziji, jesu starost mreže i curenje pod zemljom, veliki broj kvarova i nedostatak opreme za detekciju istih.

U izvještaju stoji da gubici vode imaju značajne posljedice po samu održivost vodovodnih preduzeća, ali i druge posljedice na vodovodne sisteme. Takođe gubici vode u značajnoj mjeri utiču na cijenu vode po jedinici proizvoda, ali i prodajnu cijenu, a tehničke posljedice curenja vode dovode do prekida u vodosnabdijevanju, prekida u napajanju, ali i zdravstvenih rizika zbog mogućnosti miješanja sa otpadnim vodama i drugim tvarima.

Revizija se dotakla i nerada lokalnih samouprava koje su samo doprinijele problemu.

"U RS nisu obezbijeđeni osnovni uslovi za potrebe operativnog upravljanja vodovodnim sistemima i gubicima vode, koji su bili definisani strateškim aktima vlasti RS. U potpunosti nisu uspostavljena stalna mjerenja na vodovodnim sistemima, nije formirana ekonomska cijena vode i uspostavljen vodoprivredni i informacioni sistem. Nije u potpunosti riješeno pitanje vlasništva nad vodovodnom infrastrukturom investicionog održavanja vodovodne infrastrukture i kapitalnih investicija.

Lokalne uprave odobravaju ili ne odobravaju povećanja promjene cijene vode bez adekvatne dokumentacije, a cijene vode su različite zavisno od kategorije potrošača i ako nema ekonomskog opravdanja za takvim razlikama", stoji u izvještaju.

Revizori su na kraju zaključili da, kako bi se obezbijedilo snabdijevanje vodom stanovništva u RS, te kako ne bismo ostali bez pijaće vode u budućnosti, od izuzetnog je značaja dobro upravljanje vodovodnim sistemima, od kojih je najvažnije smanjiti gubitke vode.

Fakti

Pokrivenost javnim servisom vodosnabdijevanja u urbanim sredinama je oko 87 odsto stanovništva.

Od ukupnog broja stanovnika u RS, oko 40 odsto je priključeno na vodovodne sisteme gradskih/opštinskih centara, oko 12 odsto je priključeno na vodovodne sisteme mjesnih zajednica, a oko 40 odsto stanovništva snabdijeva se vodom iz individualnih bunara ili izvora.

Dakle, organizovano se vodom snabdijeva oko 60 odsto stanovnika Srpske.

Ukupna dužina vodovodne mreže u RS je 6.697 kilometara, od toga dužina glavnog vodovoda je 1.353 kilometra, dok je dužina razvodne mreže oko 5.344 kilometra u RS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.