Divlje deponije narušavaju zdravlje i izgled grada

Sara Bojanić
Divlje deponije narušavaju zdravlje i izgled grada

BANjALUKA - Bacanje smeća na nedozvoljenim mjestima i ogroman broj divljih deponija sve veći su problem koji, osim što narušava izgled grada, negativno utiče i na zdravlje stanovnika zbog mogućeg širenja zaraza, ali i štetnih materijala koji su nepropisno odloženi.

Nesavjesnim pojedincima, ali i pravnim subjektima koji bacaju smeće gdje god stignu, ne razmišljajući o posljedicama, lani je izrečeno sedam novčanih kazni, dok su ove godine zbog toga kažnjena tri građanina.

- Osim smeća, nesavjesni pojedinci nepropisno odlažu kabasti otpad, auto-gume, građevinski materijal, pa čak i dijelove automobila - kazali su za “Glas Srpske” iz Odjeljenja za komunalne poslove.

Iz ovog odjeljenja ističu da su, s ciljem suzbijanja ovog problema,  propisane vrtoglave kazne, koje se za fizička lica kreću od 100 do 1.000 KM.

- Za pravno lice novčana kazna zbog neadekvatnog odlaganja otpada kreće se od 500 do 7.000 KM, a novčanom kaznom od 200 do 1.800 KM biće kažnjeno odgovorno lice u pravnom subjektu - pojasnili su iz odjeljenja.

Da je problem neadekvatnog odlaganja otpada i nastanka divljih deponija sve veći, potvrdili su i u Centru za životnu sredinu.

- Sve češće gomilanje otpada je kompleksan problem. Pored neadekvatnog bacanja smeća, zbog čega se stvaraju deponije, problem predstavljaju štetni materijali od kojih je izrađena ambalaža koju na kraju bacimo - kazala je za “Glas Srpske” asistent za biodiverzitet i zaštićena područja Milica Končar.

Prema njenim riječima, veliki problem predstavlja loš sistem za upravljanje otpadom.

- Većina otpada završi na deponijama. Problem je što reciklažni otpad poput papira, drveta i nekih vrta plastike bude bačen na divlje deponije umjesto da se pametnije iskoristi i smanji zagađenje - kazala je ona.

Problem divljih deponija, naglašava Končareva, nije moguće riješiti akcijama čišćenja.

- Ovo je kompleksan problem i za njegovo rješenje je potrebno uložiti mnogo vremena, znanja i novca. Prvenstveno je potrebno dodatno edukovati stanovništvo i poboljšati sistem odvoza otpada - rekla je Končareva.

Neosviješćenost

Prema riječima Milice Končar, osviješćenost stanovništva o štetnosti neadekvatnog odlaganja otpada nije na zavidnom nivou.

- Svi mi, kao pojedinci, svake godine proizvedemo sve više otpada, što je poražavajući podatak - pojasnila je Končareva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana