Dimnjačar za sreću i mirnu zimu
Sezona grijanja je na pragu, a hladniji dani koji kucaju na vrata upozoravaju mnoge stanovnike da razmisle o čišćenju dimnjaka kako bi izbjegli posljedice.
U individualnim domaćinstvima se uglavnom griju na drva i njihova obaveza je da odžake redovno održavaju. Osim narodnog vjerovanja da donose sreću, profesionalni dimnjačari znače bezbrižnu zimu i miran san.
Dimnjačar Zvonko Kovačević kazao je za “Glas Srpske” da ima mnogo onih koji to ne čine, ne znajući kakvoj su opasnosti izloženi.
- Domaćini, koji su već pretrpjeli štetu, svjesni su opasnosti i dimnjake čiste redovno, ali ima mnogo onih koji se vode principom “valjda neće kod mene” - kaže Kovačević.
Ispričao je kako izgleda kad se zapali dimnjak.
- To bude strašno, a naročito kada gore stentovi. Sve popuca, razbije se u komade i bukvalno dimnjak bude uništen - rekao je Kovačević.
Ovaj dimnjačar kaže da dnevno očisti i do pet dimnjaka, a ove sezone je cijenu usluge čišćenja sa 20 KM povećao na 25 KM.
Iz Privrednog društva “Plamen”, koje je registrovano za čišćenje dimnjaka, kazali su da je ova sezona lošija od prethodne.
- Do 30. septembra očistili smo 460 dimnjaka, što je poražavajuće ako se zna da na području grada ima 40.000 dimnjaka - kazao je Saša Kondić, pravnik u Privrednom društvu “Plamen”.
On objašnjava da su za to “krivci” aktuelna pandemija, loše finansijsko stanje stanovnika, nelegalna konkurencija, ali i nedostatak odgovornosti dijela sugrađana.
- Ogromne probleme nam prave i samozvani dimnjačari bez licence, koji biciklima i pješke krstare gradom i neprofesionalnim radom dovode u opasnost i zabludu građane. Za uslugu ne izdaju račun, garanciju i potvrdu koja služi u slučaju kontrole od strane Komunalne policije - pojasnio je Kondić. Dodao je da stanovnici koji sami čiste dimnjake rizikuju bezbjednost, jer je loše i neprofesionalno očišćen dimnjak jednako opasan kao i neočišćen.
Pomoćnik komandanta Vatrogasne brigade Banjaluka Ilja Švraka rekao je da su lani imali oko 100 intervencija prilikom zapaljenja dimnjaka.
- Tokom 2019. bilo je 86 intervencija, i to na privatnim objektima. Susretali smo se i sa sugrađanima koji u peći lože garderobu - rekao je Švraka i dodao da je u većini požara uzrok promjena ogreva.
Mještanka Starčevice Branka Stojanović kazala je da usluge dimnjačara ne koristi otkako je uvela grijanje na pelet.
- Dok smo se grijali na drva, redovno smo zvali dimnjačara. Sad sami čistimo dimnjak, jer nema potrebe za većim intervencijama - rekla je Stojanovićeva.
Kazne
Odlukom gradske Skupštine čišćenje dimnjaka na području grada je obavezno jednom godišnje. Za nepoštovanje te odluke su propisane i novčane kazne. Za kontrolu je nadležna Komunalna policija.
- Kazna za pravna lica kod kojih nije očišćen dimnjak kreće se od 500 do 7.000 KM. Odgovorno lice u pravnom licu platiće kaznu od 200 do 1.800 KM, samostalni preduzetnik od 200 do 1.000 KM, a fizičko lice od 100 do 600 KM - rekli su iz Gradske uprave.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
