Daunov sindrom: Nakon obrazovanja ne pripadaju nigdje
Banjaluka - Veliki problem društva je što djeca sa Daunovim sindromom, kada završe osnovno i srednje obrazovanje, više ne pripadaju nigdje, rečeno je na radionici "Informacijom ka podršci porodicama djece i mladih sa Daunovim sindromom", koju je Dječiji edukativni centar "Svjetlice" iz Banjaluke organizovao za novinare i porodice djece i mladih sa ovim sindromom.
"To je veliki poraz i za nas stručnjake jer smo uložili veliki trud i znanje u razvijanje njihovih vještina, koje, na kraju, niko neće da prizna ni da iskoristi. Neprihvatljivo je da je jedini izbor ove djece da ostanu kod kuće ili opet zatvorena u nekom edukativnom centru", ukazala je defektolog u Centru "Zaštiti me" u Banjaluci Tanja Čolić.
Čolićeva je navela da Daunov sindrom, u najvećem broju slučajeva, karakteriše umjerena mentalna retardacija, ali i motorička spretnost i istrajnost u vršenju određenih radnji.
"Za razliku od drugih osoba, oni mogu biti sretni cijeli dan jer skupljaju jabuke, metu dvorište ili prikupljaju kolica na parkingu tržnog centra. Uz to, oni pojam vrijednosti novca uglavnom nemaju, tako da njih može zadovoljiti dobar obrok i mali džeparac", navela je Čolićeva.
Koordinator Dječijeg eduaktivnog centra "Svjetlice" iz Banjaluke Željka Perišić.
istakla je koliko je važna informacija koju mediji prenose o ovom problemu, i navela da su novinari i mediji mnogo doprinijeli da se u posljednje vrijeme pozitivno promijeni slika koju su ljudi imali o osobama sa Daunovim sindromom.
Ona je ukazala da se često u medijima koristi definicija "oboljeli od Daunovog sindroma", što daje utisak da je to bolest koja se može izliječiti, ali je, nažalost, to sindrom i stanje za koje nema lijeka.
"Osoba koja se rodi sa tim taj sindrom ima cijeli život", objasnila je Perišićeva i poručila da svi ljudi kada sretnu osobu sa Daunovim sindromom, prvo treba da vide osobu, pa tek onda njen Daunov sindrom.
Majka djevojčice sa Daunovim sindromom Gordana Radinković rekla je da joj veliki problem predstavlja to što nakon završetka školovanja njena djevojčica ne pripada nigdje.
"Dođemo u situaciju da tražimo mjesto gdje će naše dijete biti prihvaćeno. Društvo treba što prije pronaći načine kako da riješi ovaj problem, jer su to osobe sa velikim mogućnostima", poručila je Radinkovićeva.
Pozivu Edukativnog centra "Svjetlice" odazvala se i muzičar Dijana Tepšić iz Banjaluke, koja je na kreativan način provela vrijeme sa djecom koja imaju Daunov sindrom.
"Drago mi je što sam imala priliku da se družim sa ovim mališanima i njihovim porodicama, koji zaista trebaju podršku medija i institucija, jer to nisu djeca sa posebnim potrebama, nego djeca koja trebaju posebnu vrstu ljubavi", rekla je Tepšićeva.
Edukativni centar "Svjetlice" predstavio je prvi broj svog časopisa "Živjeti sa Daun sindromom", čiji je cilj da na drugačiji način predstavi život osoba sa Daunovim sindromom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
