Brajevo pismo i zvuk olakšavaju učenje, ali i svakodnevicu

Miloš Vasiljević
Brajevo pismo i zvuk olakšavaju učenje, ali i svakodnevicu

Zahvaljujući Brajevom pismu i audio-formatu slijepi i slabovidi ljudi nisu uskraćeni da čitaju i budu informisani, a Specijalna biblioteka namijenjena njima u velikoj mjeri im olakšava učenje i napredovanje, ali i svakodnevnu komunikaciju.

Specijalna biblioteka za slijepa i slabovida lica RS ima oko 500 aktivnih korisnika i od neprocjenjive je važnosti za te ljude.

Prema riječima direktorice te biblioteke Mirele Šarić od 2007. godine, kada je počela sa radom, ova ustanova okuplja lica koja ne mogu da koriste standardne štampane materijale.

-  U Srpskoj ima oko 2.500 slijepih i slabovidih lica s tim da je izražena tendencija rasta broja takvih osoba. Tome su vjerovatno doprinijeli uslovi života, ali i korištenje novih tehnologija - rekla je Šarićeva za “Glas Srpske”.

Ističe da ovim licima prilagođavaju sve vidove kulture i štampanih publikacija.

- Riječ je o preformatiranju štampanog teksta na Brajevo pismo, uvećanom slogu i zvučnoj verziji. Isto tako, radimo izložbe gdje naši članovi imaju priliku da se, osim standardnog čitanja, upoznaju i sa kulturom i onim šta radi muzej - rekla je Šarićeva.

Njihovi korisnici, priča ona, raspoređeni su širom Srpske.

 - Svakodnevno ljudima poštom šaljemo prilagođen sadržaj na Brajevom pismu i zvučne knjige. Nabavljamo sadržaje za koje oni iskažu interesovanje i funkcionišemo kao velika porodica - rekla je ona.

Uključivanje invalidnih lica u ovu sferu života je veoma značajno, jer kada imaju pristup štivu, olakšana im je komunikacija i svakodnevica.

- Njima je bitno da su prihvaćeni i da su dio društva. Obično kažem, Bog im je oduzeo čulo vida, ali im je dao mnogo. To je zajednica inteligentnih visprenih i pametnih ljudi, a prisutne su sve generacije - rekla je ona.

Prema njenim riječima, posebno su ponosni jer pokreću zvučno pozorište.

 -  To je dramatizovana vizuelna predstava, gdje naši korisnicima moraju da zamisle likove i priču. Prema iskustvima, ona u psihološkom smislu doprinosi njihovom uključivanju u društvo - rekla je Šarićeva i naglasila da je izuzetno mali broj predstava prilagođen slijepim i slabovidim licima.

Tiflograf-grafolog u biblioteci Jovica Radanović rekao je za “Glas Srpske” da je biblioteka od velikog značaja za sve koji imaju probleme sa čitanjem.

- Na ovaj način u prilici su da dobiju informaciju u njima prihvatljivom formatu, a mi najčešće radimo sa Brajevim pismom i audio-formatom. Na taj način ljudi čitaju knjige, razne publikacije pa sve do časopisa koji mi objavljujemo. Naš cilj je da im damo informaciju koju žele - rekao je Radanović.

Planovi

Osim redovnih aktivnosti Specijalna bibliotka akcenat stavlja na izdavanje knjiga i časopisa u prilagođenim tehnikama, organizaciju kulturnih i edukativnih tribina, ali i književnih promocija.

 - Pažnja će ove godine biti usmjerena na razvoj i unapređenje bibliotečko-informatičke djelatnosti za potrebe slijepih i slabovidih. Imamo dvije novine, a to su dramska produkcija, ali i produkcija vlastitih izložbi koje su pri kraju - rekla je Mirela Šarić i naglasila da će do Dana grada imati jednu izložbu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana