Banjaluka dobija digitalizovani adresni registar

Srna
Banjaluka dobija digitalizovani adresni registar

Banjaluka - Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove /RUGIP/ Miloš Komljenović i gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić potpisali su danas sporazum o uspostavljanju novog digitalizovanog adresnog registra za područje grada Banjaluka, koji će olakšati rad lokalnih službi.

Uspostavljanje adresnih registara pojedinačno za jedinice lokalne samouprave i centralnog adresnog registra, koji će voditi RUGIP, omogućeno je zahvaljujući švedskom donatorskom projektu za unapređenje zemljišne administracije u BiH CILAP, te je potpisivanju sporazuma prisustvovao i ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg.


Radojičić je izrazio zadovoljstvo što se Banjaluka pridružila ovom projektu, koji je počeo u više lokalnih zajednica, dok je u nekima već primijenjen.

"Cilj i namjera Uprave grada je unapređenje gradskih usluga, njihova modernizacija i poboljšanje i ovo je samo jedan element na tom putu koji će nam omogućiti preciznu, daleko bolju evidenciju i planiranje", rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci.

Prema njegovim riječima, adresni registar sa pregledom stanovništva, stambeno-poslovnih objekata i adresa - predstavlja bazu za niz drugih aktivnosti, od prostornog planiranja, preko utvrđivanja mogućnosti i potreba obrazovne i zdravstvene mreže, pa do onoga što Grad očekuje u narednom periodu, a to je preuzimanje i naplata poreza na nepokretnosti.

Radojičić je zahvalio Kraljevini Švedskoj na podršci projektu, koji će Banjaluci omogućiti unapređenje svih službi.

"Ovo je tek jedan detalj u našoj komunikaciji sa Upravom, jer za niz naših poslova sve njihove baze su od izuzetne važnosti i vrlo često određuju i tempo rješavanja poslova", ocijenio je Radojičić.

Komljenović je rekao da će Banjaluka biti 27. lokalna zajednica u Srpskoj, koja bi do kraja godine trebalo da uspostavi novi adresni registar u digitalnom obliku.

On je pojasnio da su adrese do sada bile evidentirane u analognom obliku, a prednost novog adresnog registra je to što je u digitalnom obliku i koristi tehničke podatke digitalnog katastarskog plana i ortofotogrametrijskih snimaka.

"Adresni registar će biti centralno mjesto za razmjenu podataka Uprave i svih republički organa i institucija, poput ministarstava u Vladi Srpske, Zavoda za statistiku Republike Srpske, Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH i drugih", naveo je Komljenović.

Ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg je rekao da je ponosan što je bio svjedok današnjeg potpisivanja sporazuma, koji je dio velikog projekta u oblasti zemljišne administracije u BiH podržanog od Švedske u ukupnoj vrijednosti od 12 miliona KM.

"Projekat će imati značajan uticaj na građane, olakšaće im život i unaprijediti rad administracije", naveo je Hagelberg.

Centralni adresni registar, kao zbir svih adresnih registara lokalnih zajednica, kada bude potpuno uspostavljen, biće dostupan javnosti na "Geoportalu" Republike Srpske.

Zahvaljujući ovoj evidenciji u lokalnim zajednicama više neće biti adresa sa kućnim oznakama bb, koje prema zakonskim odredbama i ne bi trebalo da postoje, a zbog čega je novi način evidentiranja adresa od ogromnog značaja za lociranje građana i njihove imovine, njihovu bezbjednost, kvalitet života i ostvarivanje svih prava građana.

Do kraja 2018. godine sve lokalne zajednice u Srpskoj trebalo bi da uspostave nove ažurne lokalne adresne registre, odnosno do tada bi trebalo da u potpunosti bude uspostavljen centralni adresni registar.

Do sada je iz sredstava donatorskog projekta za uspostavljanje adresnih registara lokalnih zajednica u Republici Srpskoj izdvojeno oko 160.000 evra, a do kraja projekta ukupno će biti izdvojeno oko 300.000 evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana