Treba nam Konstantin da nas spase

Aleksandra Rajković
Treba nam Konstantin da nas spase

Niš - Društvena uloga umetnosti u današnje vreme je diskutabilna. Možda je pozorište moglo da utiče na mišljenje običnog čoveka u Šekspirovo vreme, ali danas, u današnjoj Srbiji, kada jedva pet odsto populacije konzumira neku vrstu kulture, a ostatak gleda "Grand šou" i "Velikog brata", zaista je pitanje da li umetnost može ikog naterati da se u vezi sa bilo čim zamisli.

Rekao je ovo za "Glas Srpske" književnik Dejan Stojiljković, koji piše istorijsku dramu "Konstantin: Znamenje anđela", koju će povodom 1.700 godina od donošenja Milanskog edikta izvesti ansambl Narodnog pozorišta iz Niša.

Autor romana "Konstantinovo raskršće" i "Duge noći i crne zastave" i ranije je pisao drame, "Bluz autobuske stanice" radio je za konkurs "NišArt" fondacije, a neformalni "nastavak" "Ivkove slave" pod naslovom "Kalčina kafana" još nije završen. Dramski program Radio Beograda izveo je dvije radio-drame po Stojiljkovićevim pričama "Lopuže poput nas" i "Crv sumnje".

- Tada sam imao prilike da sarađujem sa sjajnim dramaturgom i dramskim piscem Ivanom Velisavljevićem. Pošto smo nas dvojica na nekim istim talasnim dužinama, želja mi je bila da Ivan bude dramaturg i predstave o Konstantinu, što je on, na moje veliko zadovoljstvo, i prihvatio - kaže Stojiljković.

Književnik smatra da je priča o Konstantinu, njegovim reformama i Milanskom ediktu vanvremena.

- Mi danas živimo na nasleđu celokupnog Rimskog carstva i stari Rim je još tu, u našem zakonodavstvu, arhitekturi, jeziku... Najveća aluzija koja će biti u predstavi jeste ona u vezi sa gradnjom Konstantinopolja, a za šta se Konstantin odlučio kada je uvideo kako Rim zapada u dekadenciju i lagano umire - rekao je Stojiljković.

On smatra da smo svjedoci umiranja ne samo jedne imperije, već i umiranja i degradacije ljudskog duha, što je Konstantin uočio u svoje vrijeme i odlučio da prestonicu preseli na istok.

- Naše sadašnje zapadno društvo u sličnoj je situaciji kao Rim na početku četvrtog veka, pitanje je samo da li mi danas imamo svog Konstantina da nas od svega toga spase - kaže Stojiljković.

Još nije odlučeno ko će biti reditelj predstave o Konstantinu.

- Postoji dosta kandidata, jer svako želi da radi na ovakvoj predstavi. Poslednju reč daće upravnik pozorišta Ivan Vuković i verujem da će napraviti pravi izbor, jer je reč o mladom čoveku sa dosta ideja i dovoljno iskustva u ovom poslu. Pozorišna publika može da očekuje spektakl, jer Konstantin ne zaslužuje ništa manje. Mislim da će to biti predstava kakva do sada nije viđena u Nišu, bar je tako zamišljam - kazao je Stojiljković.

Pisac, koji je za "Konstantinovo raskršće" dobio nagrade "Miloš Crnjanski" i "Svetosavski pečat", novo djelo najavljuje kao epsku priču, sa dva Konstantina, jednim starijim i mlađim, kao i sa mnogo istorijskih likova.

- To će biti predstava u kojoj nema male uloge, jer će glumci imati prilike da igraju svece i careve, od Dioklecijana i Galerija do svetog Dmitrija i svetog Nikole - rekao je Stojiljković.

U ulozi Konstantina Velikog pojaviće se srpski glumac Tanasije Uzunović.

- Tasa je bio moja želja. Već na prvom sastanku predložio sam upravniku Tasu za ulogu Konstantina i njemu se dopala ova ideja. Ispostavilo se da je Uzunović fan mog prvog romana "Konstantinovo raskršće". Očekujem da Tasa ostvari jednu od svojih životnih uloga i zaista je velika privilegija pisati za jednog takvog glumca - kaže Stojiljković.

On dodaje da je za ulogu mlađeg Konstantina predložio Viktora Savića, jer su mu se svidjele njegove uloge u filmovima "Šišanje" i "Montevideo, Bog te video".

Premijera

- Premijeru očekujem sa uzbuđenjem. Nije to mala stvar. Osećam veliku odgovornost, ne samo prema pozorištu i ansamblu, već i prema svojim Nišlijama, kao i ostalim gledaocima koji će, nadam se, videti predstavu širom zemlje, pa i dalje. Ovo nije lokalna stvar i ovakav jubilej dešava se samo jednom u sto godina - kaže Dejan Stojiljković.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana