Vesna Šouc: Nezaboravni aplauzi u ruskoj carskoj dvorani

Mirna Pijetlović
Vesna Šouc: Nezaboravni aplauzi u ruskoj carskoj dvorani

Gostovanje u čuvenom Aleksandrovskom teatru u Sankt Peterburgu bio je sasvim poseban doživljaj. Prepuna carska dvorana, odlična akustika, posebna inspiracija svih izvođača, izvanredna publika i za kraj - ovacije! Lepota teatra nas je ostavila "bez daha".

Rekla je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" ugledna srpska dirigentkinja Vesna Šouc, u čijoj je umjetničkoj biografiji upisano više od 500 dirigovanih predstava svih žanrova (balet, opera, mjuzikl). Nastupila je i na isto toliko simfonijskih i horskih koncerata, a nedavno je imala veoma uspješno gostovanje sa komičnom operom "Mandragola" u Rusiji i Sloveniji.

- Neću zaboraviti momenat kada mi je jedan gospodin iz publike uručivao ogroman buket cveća, sa rečima: "Spasiba, spasiba"... Nakon predstave ljudi su dolazili da razgovaraju sa nama, da se fotografišu. Posle Rusije gostovali smo u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru - kaže Vesna Šouc.

* GLAS: Dirigovali ste i u sali "Gavo" u Parizu, a ova prilika se baš i ne pruža velikom broju umjetnika. Kakva osjećanja i iskustva nosite iz Pariza?

ŠOUC: Sala "Gavo" u Parizu je jedna od najprestižnijih dvorana Evrope i posebna je čast i privilegija tamo nastupati. Bilo je to autorsko veče Ivana Jevtića sa vrhunskim solistima Francuske i Srbije i orkestrom Dušana Skovrana. Zadovoljstvo muziciranja u takvoj dvorani je zaista fantastično. Publika je bila oduševljena, a kritike sjajne.

* GLAS: Gdje je danas mjesto srpske opere? Koliko naši umjetnici mogu da pariraju inostranim?

ŠOUC: Vrhunskih umetnika ima sasvim sigurno u svim zemljama, a onima koji prate opersku scenu je poznato da naši umetnici nalaze svoje mesto i u inostranim teatrima. Pitanje razvojnog puta operskog umetnika je vrlo složeno, a uspeh zavisi uvek od spleta različitih okolnosti i ličnih kvaliteta. Sredina ga mora prepoznati, uložiti u obrazovanje, a zatim pravilno usmeravati i pozicionirani. U inostranstvu je taj put organizovan bolje, ali je i kompeticija veća. Biti uspešan ne znači imati jednu dobru premijeru ili odličan koncert, već kontinuirano održavati kvalitet i dokazivati se iz sezone u sezonu. Poznata je priča da se u klasičnu muziku mora ulagati više, ali kao da svi zaboravljaju zašto i za koga je to dobro. Kulturne sadržaje ne treba da konzumiraju samo odabrani, već moraju biti bliski i pristupačni svima, na određen način.

* GLAS: Dirigujete i u dosta baletskih predstava. Da li se danas dovoljno pridaje pažnje baletu?

ŠOUC: Rad sa baletskim umetnicima i dirigovanje baletskih predstava je za dirigenta jedno sasvim novo područje. Pre svega, to je poznavanje jednog novog jezika - jezika igre, a zatim i poštovanja svih njegovih zakonitosti. Mislim da svi umetnici, baletski ili operski, imaju slične probleme. Čini mi se da se promociji svake vrste umetnosti pridaje manje značaja i prostora nego ranije. Potrebne su korenite promene prema umetnosti u našem društvu, kao i promene u obrazovanju najmlađih.  

* GLAS: Šta je to što savjetujete studentima kako bi jednog dana bili uspješni dirigenti?

ŠOUC: Moje veliko iskustvo sigurno značajno doprinosi kvalitetu nastave. U toku koncerta ili predstave se dešavaju nepredviđene, ponekad kritične situacije koje dirigent, kao lider, mora spretno i takoreći neosetno da reši u trenutku. Za to je potrebna vrhunska koncentracija i stabilnost. Posao dirigenta je izrazito složen i zahtevan, počev od studiranja partitura, preko proba sa ansamblom do koncerta, kao krune rada. Trudim se da studentima prenesem sva potrebna znanja vezana za našu divnu profesiju. Govorim im da postavljaju što više pitanja, da otvore sve svoje potencijale za novim saznanjima, da ostavljaju svoj lični pečat u svemu što rade, a ja kao profesor osećam veliko zadovoljstvo gledajući njihov napredak.

Banjaluka

* GLAS: Bili ste i profesor na Akademiji umjetnosti u Banjaluci. Koliko je za Vas bio inspirativan rad na banjalučkoj akademiji?

ŠOUC: Bio je to sam početak rada, kada je orkestar bio gudački jer nije bilo dovoljno studenata za osnivanje Simfonijskog orkestra. Entuzijazam je bio veliki i odlično se sećam prvog završnog koncerta studenata u Banskom dvoru. Banjaluka je divan grad i moje uspomene vezane za kolege i prijatelje su sjajne. Nadam se nekom skorijem gostovanju, ali i poseti banjalučkoj Akademiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana