Nebojša Pudar producent “Jazzlook” Banja Luka festivala

* GLAS: Da li je Banja Luka već odavno zaslužila da ima jedan ovakav festival kao što je “Jazzlook” ?

PUDAR: Uopšte nije namjera da imamo džez festival zato što ga ima Sarajevo, Beograd ili Zagreb. Znači, zamisao nije da Banja Luka ima nešto što bi trebalo da ima jedan veći grad samo zato što imaju i komšije jer je to segment sofisticirane kulture. Naprotiv, mi smo sklopili jedan sadržajni program kojim želimo da unaprijedimo pomalo modeliranu kulturnu scenu Banje Luke.

* GLAS: Koliko su izvođači koji će nastupiti afirmisani u svijetu džez muzike?

PUDAR: Pa koncept je da imamo dva koncertna prostora u kojima će moći da se održavaju koncerti. Prvi je Dom omladine koji ćemo morati da prilagodimo potrebama festivala kada je zvuk u pitanju. Tu će nastupiti muzičari koji sviraju neku vrstu opuštenijih džez varijanti, za neku mlađu publiku. Takav je recimo “Dušan Jevtović Bend/ Sveti” koji je sastavljen od vrhunskih muzičara. Na primjer, bubnjar Marko Đorđević koji je kao “čudo od djeteta” poslan na Berkli i danas je jedan od rijetkih domaćih muzičara koji se može pohvaliti da je stekao ime u svijetu i da može da živi od muzike. Ukoliko pogledate bilo koji prestižni “drummer” časopis primijetićete njegove recenzije i savjete mlađim kolegama.

Druga ideja je da u Banskom dvoru pravimo koncerte za širu publiku. Tako će recimo nastupiti “Big bend” RTS-a sa Biserom Veletanić kao vokalnim solistom, Maja Savić jedna od najperspektivnijih muzičarki sa ovih prostora ili jedna Talija koja dolazi iz Izraela i poznato je ime u okviru svjetske muzičke scene. Uglavnom ciljna grupa nam je kada je publika u pitanju,  generacija ljudi od 35 do 50 godina koji na ovaj ili na onaj način shvataju šta je džez kao muzički izraz.

* GLAS: Kakve će efekte “Jazzlook” ostaviti na muzičare iz Banje Luke koji se bave džez muzikom?

PUDAR: Organizovaćemo radionice na kojima će muzičari iz Banja Luke, odnosni ljudi koji su u jednim zrelim muzičkim godinama imati priliku da uče od virtuoznih instrumentalista koji će im pomoći da napreduju u svom sviranju.

Takođe u klubu “Delta” će biti organizovani “džem-sešni” na kojima će se muzičari družiti i svirati zajedno, a možda se iz svega toga izrode i neke saradnje koje će rezultirati materijalima u kojima ćemo uživati u budućnosti.

Nekomercijalni duh džeza

Nebojša Pudar je objasnio kako se džez kao muzika danas sve više uključuje u okvire sofisticirane kulture i samim tim gubi svoj karakter. Džez kao muzika je nastao u bordelima kao izraz slobode duha onoga koji je svirao u tom trenutku. Samim tim korijen ove muzike nije zasađen na tlu komercijalizacije na koje se naprasito “gura” u posljednjim decenijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.