Matović: Ponosan na himnu

Aleksandra Madžar
Matović: Ponosan na himnu

Izuzetno sam ponosan na činjenicu da sam autor himne Republike Srpske. Pisanju sam pristupio maksimalno iskreno i u datom trenutku to sam uradio kako sam najbolje znao i umio. Drago mi je što iz dana u dan dobijam nove pozitivne reakcije na muziku i tekst himne.

Rekao je ovo za “Glas Srpske” kompozitor Mladen Matović, koji je autor više od 300 kompozicija umjetničke, primijenjene, dječije i popularne muzike. Takođe, autor je muzike i teksta himne Republike Srpske “Moja Republika”.

- Kad govorimo o tome koliko je himna do danas prihvaćena u narodu, mislim da je sud vremena najreleventniji i da ćemo tek kroz desetak godina moći objektivno govoriti o tome - kazao je Matović.

Kao autor i dirigent, Matović je učestvovao na više od 50 muzičkih festivala i takmičenja širom svijeta, osvojivši ukupno 42 nagrade. Jedan je od utemeljivača udruženja umjetnika “Art puls”, kao i Festivala dječijeg muzičkog stvaralaštva “Mali kompozitor”.

GLAS: Koliko Vam znače brojne nagrade koje ste osvojili sa horom “Banjalučanke”?

MATOVIĆ: Ponosan sam na činjenicu da je Ženski kamerni hor “Banjalučanke” pod mojim rukovođenjem i djelujući u okviru banjalučkog Udruženja umjetnika “Art puls” u proteklih pet godina ostvario najznačajnije rezultate u svojoj istoriji. Sa osvajanjem dvije zlatne medalje na nedavno završenom internacionalnom horskom takmičenju u Budimpešti, hor “Banjalučanke” je nastavio da osvaja značajne nagrade. Ta priznanja pridružila su se prethodno osvojenim zlatnim medaljama iz Linca, Venecije i Malte, te olimpijskim srebrima iz Kine i SAD. “Banjalučanke” su i na listi 50 najboljih kamernih horova svijeta, gdje zauzimaju deveto mjesto, kao najbolje rangiran kamerni hor sa prostora jugoistočne Evrope.

GLAS: Koji su najveći problem kada je riječ o kulturi u Republici Srpskoj?

MATOVIĆ: Pored generalno niskog budžeta i izdvajanja za kulturu, te objektivno teške situacije, koja je posljedica svjetske ekonomske krize, mislim da je mnogo veći problem sistemska nesređenost. Nedostaje podrška u odnosu na rezultate i domete konkretnih kulturnih kolektiva i pojedinaca. Znam da nikome nije lako na sebe preuzeti ulogu arbitra i možda je zbog toga najbolje rješenje ponovo aktivirati ideju o formiranju Savjeta za kulturu. Naravno, to bi trebalo da bude jedno reprezentativno republičko tijelo sastavljeno od umjetnika sa imenom i prezimenom, koje će imati dignitet i kompetencije da se uhvati u koštac sa problemima.

GLAS: Strani izdavači zainteresovani su za Vaša horska djela. Jesu li neka od njih već izvedena na međunarodnoj sceni?

MATOVIĆ: Radujem se zbog interesovanja značajnog broja stranih izdavača za moja horska djela, a posebno zbog činjenice da se određena nalaze na repertoaru mnogih evropskih i svjetskih horova. Isto tako mi je drago što sam prisutan i kao autor muzike velikog broja predstava Dječijeg pozorišta RS i Narodnog pozorišta RS. Posebno bih istakao autorstvo nad prvim mjuziklom za djecu u Republici Srpskoj “Petar Pan”. Tekst Igora Bojovića na scenu Dječijeg pozorišta RS postavio je režiser Jug Radivojević.

Rad sa djecom

Mladen Matović posebnu pažnju poklanja stvaranju muzike za djecu. Četiri puta je nagrađen prvom nagradom za kompoziciju na međunarodnom Đurđevdanskom festivalu dječije pjesme, a kompozicije su mu nagrađivane i na brojnim drugim međunarodnim manifestacijama. Umjetnički je rukovodilac i Gradskog dječijeg hora “Zvončići”, kao i čest član žirija domaćih i međunarodnih muzičkih takmičenja. Autor je muzike i teksta UNICEF-ove pjesme za mir “Dona nobis pacem” (“Daj nam mir”), čija je horska verzija jedna od Matovićevih najizvođenijih kompozicija u inostranstvu.

 

 

 

 

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana