Duhovni oporavak od navale kiča

Rekla je ovo za "Glas Srpske" operska diva i profesor na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci Dunja Simić. Istog mišljenja je i direktor nacionalnog teatra Nenad Novaković.

- Republika Srpska je duhovno zrela da napokon svoje institucije kulture zaokruži i da ih postavi na one noge koje su potrebne narodu. To, između ostalog, podrazumijeva da Narodno pozorište Republike Srpske mora da kompletira svoju ponudu i svoj ansambl, što znači formiranje operete - kaže Novaković.

Prema njegovom mišljenju, prirodno je zbog postojanja Akademije umjetnosti, te Banjalučke filharmonije, otići jedan korak više i osnovati operetu pri pozorištu.

- Nećemo valjda akademske muzičare i pjevače "stavljati" da rade u kafani. Moramo stvoriti preduslove da ti ljudi imaju gdje da rade - kaže Novaković.

Dunja Simić vidi Narodno pozorište kao idealan prostor za to, ali da se bez neke rekonstrukcije u prvom trenutku ne bi moglo početi sa velikim operskim predstavama kao što su "Toska", ili "Aida".

- Moglo bi se startovati sa kamernom operom, gdje bismo se oslanjali na domaće snage, a ne na goste, jer je opera jako skupa - ističe Simićeva.

Sličnog mišljenja je i profesor Akademije umjetnosti Milorad Kenjalović, koji kaže da uslovi u Narodnom pozorištu Republike Srpske i nisu baš sjajni.

- Kada je u pitanju mjesto gdje treba orkestar da se smjesti, vrlo je skučeno, a samim tim je onda i mogućnost profilisanja programskih sadržaja smanjena. U ovakvim uslovima, kada je riječ o pozorištu, moguće je izvoditi operu kamernog tipa ili operetske predstave, dakle nešto što zahtijeva manji izvođački aparat kada je riječ o orkestru - kaže Kenjalović.

Što se tiče kadra, smatra Kenjalović, mi već sada imamo dosta onih koji bi mogli da se uključe u realizaciju takve vrste projekata. Akademija umjetnosti u Banjaluci, odnosno njen muzički odsjek već je odnjegovala određene pjevačke kadrove, a isto tako i kadrove za učešće u orkestru.

- Moja želja i ideja je da startujemo sa komadima kamernog tipa, gdje bi manji broj pjevača bio zastupljen i manji ansambl bio potreban, kako horski, tako i orkestarski. Na taj način bismo publiku lagano uvodili u žanr i pripremali se za veće projekte, jer kult opere na ovim prostorima posljednjih godina uopšte ne postoji - ističe Simićeva.

S obzirom na to da Banjaluka nije metropola i da naša Akademija ima samo jednu klasu, prema riječima Simićeve, ne može se očekivati da u jednoj generaciji bude puno talenata.

- Međutim, radeći sa studentima, mogu istaći da ima nekoliko njih koji bi se mogli ubaciti u uloge manjeg zahtjeva. Dobro će biti i za studente mastera da mogu svoj talenat graditi i na sceni, a ne samo u četiri zida na Akademiji - dodala je Dunja Simić.

Očigledno je da inicijativa pojedinaca postoji da se zamisao osnivanja operete pri nacionalnom teatru i ostvari, ali, prema riječima Novakovića, na tom putu se trenutno zastalo, "jer država ne preuzima odgovornost da institucionalno veže kadrove koje stvara u Republici Srpskoj".

- Sazreli su svi drugi uslovi osim političkih da se u Banjaluci institucionalno riješe ti problemi, te da se započne na krilima nacionalnog teatra i filharmonije stvaranje operete. Okvirni plan, mene kao direktora pozorišta, operske dive i profesora na Akademiji Dunje Simić i direktora Banjalučke filharmonije Ivana Otaševića, postoji, a sljedeći koraci su predočavanje naših ideja resornom ministarstvu, premijeru i predsjedniku države, bez čije podrške mi ne možemo krenuti u realizaciju projekta - zaključuje Nenad Novaković.

Publika

- Operska publika se mora njegovati i izgrađivati postepeno, to nije nešto što se na prvi trenutak publici odjednom može dopasti. To je nešto što će trajati, a publiku ćemo zadobijati vremenom. Opera je elitna umjetnost, elita nikada nije bila u većini, pa tako ne treba ni očekivati neku masovnu publiku. Banjaluka se izgrađuje u svakom smislu i smatram da joj je ovakav vid umjetnosti i te kako potreban - rekla je Dunja Simić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.