Život pisca i novinara u svijetu devete umjetnosti: Roberto Savijano kao junak u stripu

Napuljski novinar i pisac, koji nakon što je javno osudio neke vođe napuljske mafije “Kamora” živi pod zaštitom policije i lažnim identitetom od 2006. godine, odlučio je svoju priču da ispriča stripom pod naslovom “Još sam živ”, koji je prošlog ljeta počeo izdavati sa crtežima izraelskog crtača Asafa Hanuke.

Ovaj grafički roman nije slučajnost na strip sceni, jer ga je pratila serija strip radova za izdavača “Feltrineli komiks” pod nazivom “Le Store Della Paranza”, nastala uz saradnju scenariste Tita Faračija i crtača Tanina Liberatorea i Rikarda la Bele. Oni su do sada objavili dva toma, koji predstavljaju adaptaciju njegovog romana “La Paranza dei Bambini” iz 2016. godine.

Savijano u albumu “Ja sam živ” priča svoju priču kao hroniku događaja koji su ga naveli da živi trajno pod stražom (zbog prijetnji od strane kumova “Kamore”, čak i tokom suđenja u kojima su optuženi), sa scenama svakodnevnog života, izgubljenosti tokom skrivanja, uspomenama iz djetinstva, ne propuštajući da ilustruje svoje želje i strepnje koje ga progone i usamljenost koja prikriva njegovo postojanje. 

Strip počinje od nastanka knjige “Gomora”, te prvih primljenih prijetnji, do nevjerovatne situacije izgnanstva/zatvora u kojoj se nalazi, sa neizbježnim trenucima obeshrabrenja kada se pojačava percepcija nemogućnosti normalnog života, koji je zauvijek izgubljen.

Strip je tako postao književno sredstvo kroz koje se pričaju noćne more koje ga progone, ali i osjećaj slobode koji je osjetio u Njujorku kada se konačno može slobodno okrenuti. I opet pravi zatvor kojem mora biti podvrgnut i lažne vijesti koje najavljuju njegovu smrt, ne zanemarujući političke kontroverze posljednjih godina, kada ga je jedan italijanski ministar pokušao zastrašiti prijetnjom da će mu ukinuti zaštitu ako nastavi da ističe greške njegovog mandata.

Savijano otvoreno citira sudiju Falkonea, osuđenog na smrt od mafije, antifašističkog istoričara Gaetana Salveminija, romanopisca Korada Alvara i Trumana Kapota zbog njihove sposobnosti da ispričaju stvarnost, sve do Salmana Ruždija, koji se našao u sličnoj situaciji zbog fetve koju je protiv njega pokrenuo iranski ajatolah Homeini, nakon kontroverze koju je izazvalo objavljivanje romana “Satanski stihovi”.

Dodatna vrijednost stripa jeste majstorstvo ilustratora iz Tel Aviva Asafa Hanuke, aktivnog uglavnom u Francuskoj. Pored elegantnog i preciznog grafičkog stila koji prati nemir Savijanove priče, zanimljiva je kreativna upotreba boja, sa drugačijim hromatskim izborom za svako poglavlje, kako bi se istakla raspoloženja koja doživljava protagonista.

Savijano može računati na sjajne saradnje na novinarskom nivou, romanopisac je prevođen u cijelom svijetu, a tokom 2008. godine došlo je do međunarodne mobilizacije intelektualaca u njegovu odbranu, uz podršku šest nobelovaca. Činjenica da tako važan autor bira strip kao sredstvo izražavanja da ispriča priču je još jedan znak važnosti ovog medija u kulturnom svijetu. Oba izdanja potvrđuju vitalnost Savijana, sve više angažovanog u novim uredničkim i umjetničkim avanturama, pa možemo citirati naslov stripa: Roberto Savijano je još živ!

Biografija

Roberto Savijano je poznati italijanski novinar i autor bestselera “Gomora” i “NulaNulaNula”, ekranizovanih u kultne televizijske serije.

U svojoj knjizi “Gomora” (2006) upotrijebio je mješavinu istraživačke i književne forme kako bi ispričao ekonomsku stvarnost i obilježja “Kamorinog” carstva u Napulju, Italiji i ostatku svijeta. Nakon “Gomore” objavljuje niz zbirki eseja i članaka, te nekoliko romana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.